Postoje dve verzije o poreklu imena ostrva. Po jednoj ostrvo je dobilo ime po Sifnusu, sinu atičkog heroja Souniona (rt Sunion je najjužnija tačka kontinetalnog dela Grčke), a prema drugoj od epiteta „sifnos“, što znači praznina, ili šupljina, i ukazuje na postojanje više tunela, koji su rezultat intenzivne rudarske aktivnosti.
Bez obzira na poreklo imena Sifnos je bio jedno od najbogatijih ostrva Kiklada, zahvaljujući rudnicima zlata, srebra i razvoju keramičke umetnosti.
Ja volim da priču prati i mapa radi lakše orijentacije pa ću nastaviti sa tom tradicijom u svojim pričama. Međutim moram odmah i da vas razočaram jer dobar deo plaža sa mape nisam obišao, onim najlepšim prilaz je moguć samo sa mora.

Luka u koju pristaju turistički trajekti i glavno mesto ostrva su udaljeni oko 6 km i iz iskustva sa drugih ostrva u tom slučaju biram da se smestim u Horu jer svakako svakodnevno menjam plaže. Do plaža koje su dostupne kopnom postoje veoma česte autobuske linije, a kako su rastojanja mala do plaža se stiže brzo.
Priču ću i započeti plažama. Priznaću odmah i da me plaže nisu "kupile". Samo jedan razlog postoji za to, za razliku od drugih ostrva na plažama postoji puno smeštaja, restorana i barova i bez obzira što su veliki delovi plaža slobodni nisam imao pravi "kikladski osećaj". Da sam možda posetio i druge, teže dostupne plaže, verovatno bi mi utisak bio drugačiji. Ono što mi se dopalo je da na svim plažama, čak i onim "divljim" bez drugih sadržaja, postoje tuševi i kabine za presvlačenje.
Platis Gialos je jedno je od većih mesta na Sifnosu. Peščana plaža proteže se skoro 1 kilometar, more je kristalno čisto kada je sunčan dan spektakularno plave boje. Iza plaže su poređani smeštaji i hoteli, fantastične taverne, a u ponudi su razni vodeni sportovi. Na ovoj plaži je bila i najveća gužva, čak i sada u septembru, posebno oko delova sa hladom kojih ima malo. U piku sezone iznajmljivanje ležaljki je jedini način da se sakrijete od sunca. Na ovoj plaži se nalaze i dve agencije (Aegeas Cruises i Amanda Boat ture) koje nude celodnevna krstarenja do izolovanih plaža Sifnosa ili spektakularnog vulkanskog ostrva Poliegos ili lokaliteta Natura 2000, uključujući ručak i osveženje, a izbor rute će zavisiti i od vremenskih uslova odnosno vetra. Volonteri svakodnevno čiste plažu pa i pored većeg broja turista ona je pripremljena za uživanje.
Plaži sam se ipak vraćao dva puta. Jedan od razloga je taverna To Stekis sa najukusnijom hranom kojom sam jeo u Grčkoj i to bez preterivanja kažem. Drugi razlog je manje simpatičan. Naime od plaže kreće hiking staza do plaže
Fikiada koja je delovala fino na slikama, a i ja volim te hiking varijante do plaža. Staza je obeležena i nije mnogo naporna u smislu uspona ali su se podaci o dužini staze razlikovali od 75 do 120 minuta.



Ribarsko selo
Cheronisos nalazi se na divljem i romantičnom severu ostrva. Čak je i prilaz selu putem sa panoramskim pogledom na obalu divno iskustvo. Vreme kao da je stalo na ovom delu ostrva. Šareni ribarski čamci lutaju u zaštićenom zalivu, a mala peščana plaža vas poziva na opuštanje. Lično ja ne volim ovako male plaže, sabijene između smeštaja i restorana ali je plivanje na ovoj plaži bilo pravo uživanje, zaliv je dubok i voda savršeno mirna i plaža je uvek zaštićena od vetra.


Vathi je sa druge strane idealan za miran odmor na plaži. Simpatično ribarsko selo nalazi se na idiličnoj zapadnoj obali ostrva i poseduje dugu peščanu plažu, a uz malo šetnje mogu se naći i manje uvale. Posebno vredi videti najseverniji deo plaže, gde se direktno na moru nalazi i snežno bela crkva Takiarches. Na plaži skoro da nema prirodnog hlada jer se drveće nalazi ispred smeštaja ili restorana.




Kamares je luka u koju pristaju trajekti, smeštena između visokih planina, ali i sa dugačkim peščanim zalivom. Zaista sam bio iznenađen koliko je pristojna i čista plaža, mada nije isti osećaj kada ispred sebe imate ogromni trajekt. Dobar deo plaže ima prirodni hlad, a moguće je iznajmiti i ležaljke. Duž lučkog šetališta se nalaze brojne taverne, restorani i udobni kafići. U luci se nalaze i mogu se posetiti i lepe grnčarske radionice. Apsolutno vredi videti i crkvu Agia Marina iz koje se pruža neverovatan pogled na obalu.




Faros se nalazi na jugoistoku Sifnosa i do 19. veka bilo je najvažnija luka ostrva. Faros je savršen izbor za opuštajući odmor daleko od gužve i vreve i možda je zato baš u ovom selu kuću kupio Emir Kusturica. U okolini mesta se nalaze tri lepe peščane plaže. Jedna od glavnih atrakcija u letovalištu je pešačka staza koja vodi od Farosa do čuvenog manastira Hrisopigi. Na putu možete videti i ruševine nekadašnjeg rudnika.
Veoma blizu sela se nalazi plaža
Glifo na kojo nema drugih sadržaja, ali duž cele plaže je prirodni hlad. Malo turista se tu i zadrži već nastavi dalje stazom.


Cela staza je dugačka oko 2.5km, obeležena je, popločana ili dobro utabana, nema velikih uspona mada se na par mesta spuštate ili penjete ali sa pauzama na ravnom delu, tako da je šetnja prijatna iako nema hlada niti ima drugih sadržaja. Prolazi se pored ostataka rudnika i pored crkve.

Nakon 20ak minuta stiže se do plaže
Akopofto sa koje se vidi i manastir. Plaža ima prirodni hlad, nema ležaljke, ali se iza nalazi par restorana i postoji parking do koga se može doći i zemljanim putem sa strane manastira.



Iako ne spada u plaže napisaću ovde i nekoliko reči o
manastiru Hriosipigi do koga staza vodi. Čak je bilo i dosta kupača na samim stenama oko manastira.
Nalazi se na vrhu stene, bukvalno na moru. Osnovan u 16. veku, ovaj manastir je podignut na ostacima starije crkve. U njemu se nalazi ikona Bogorodice (Panagije) koju su pronašli ribari kako pluta u moru. Smatra se da je ova ikona čudotvorna, a meštani veruju da je spasila ostrvo od mnogih opasnosti.
Iako bi crkva trebala svoj dan da slavi prvog petka posle Vaskrsa, umesto toga slavi se na dan Uspenja Hristovog, 40 dana posle Vaskrsa, kao što je tog dana 1676. godine ikona spasila ostrvo od epidemije kuge koja je već ubila 100 ljudi.
Prema lokalnom predanju, u srednjem veku u manastiru su živele monahinje. Nakon napada gusara, monahinje su pobegle da se sakriju, ali jedna monahinja nije uspela da ode na vreme. Monahinja se molila Devici Mariji da je spase i tada je manastirska stena prepolovljena i gusari su pali u more. Ovo je lokalno objašnjenje zašto je stena na kojoj je podignut manastir odvojena od ostatka ostrva uskim morem.
Ime Hrisopigi je manastiru dao monah Partenije, koji je takođe 1677. godine registrovao sva čuda Bogorodice. Po poreklu je bio Krićanin i nazvao ga je po manastiru Hrisopigi u Haniji na Kritu, gde je boravio pre nego što je došao na Sifnos.





