Manastir Manasija ili ranije poznat kao
Resava zbog toga što se nalazi na obalama reke Resave najznačajnija je građevina Moravske škole. Ktitor manastira je despot Stefan Lazarević, poznat i kao Stefan Visoki, koji je sagradio ovaj manastir između 1407. godine i 1418. godine kao svoj mauzolej. Nalazi se na oko 30 kilometara od autoputa Beograd-Niš, blizu Despotovca.
Manastirski kompleks sastoji se iz crkve Svete Trojice, velike trpezarije ili takozvane „škole“ (koja se, teško oštećena, nalazi južno od crkve) i tvrđave sa 11 kula od kojih je najveća „Despotova kula“ (severno od crkve). U kompleksu se nalaze i konak za monahinje i suvernirnica. Manastirsko imanje prostire se oko manastira. Ispred ulaza u manastir postoji parking za 15-ak automobila, česma i toaleti. U manastirski kompleks se ulazi pristojno odeven (ne može u papučama, otkrivenih ramena, izrazito kratke mini suknje, ali sam ja ušao na primer u bermudama). Fotografisanje nije dozvoljeno u crkvi.
U toku viševekovne turske okupacije, manastir je više puta pustošen i razaran. Sa crkve je bio skinut olovni krov, pa je više od jednog veka crkvena građevina prokišnjavala i dve trećine fresaka je nepovratno propalo. Zapadni deo crkve, takozvana „priprata“, prilikom jedne eksplozije u 18. veku teško je oštećena, pa je današnja priprata većim delom naknadno dozidana. Srećom, u tom delu crkve očuvan je pod u mozaiku, koji je rađen od krupnog raznobojnog kamena.
Od fresaka koje su očuvane, najzanimljivija je freska ktitora, na zapadnom zidu glavnog dela crkve, na kojoj despot Stefan drži u jednoj ruci povelju a u drugoj model manastira. Na toj fresci je on u vladarskim odorama sa vladarskim insignijama. Na južnom i severnom zidu, u pevnicama, sačuvane su freske svetih ratnika u punoj ratnoj opremi što je neobičan prikaz za manastir. Iznad glavnog ulaza nalazi se još jedna zanimljiva freska - božanska ruka koja drži duše pravednika. Zanimljiva je zbog toga što su bebe predstavljene u plavim i roze odorama i neki istoričari umetnosti smatraju da je to prvi prikaz razdvajanja dečak-devojčica.
Prilikom restauracije poda u crkvi je pronađen skelet i nakon izvršene DNK analize sa sigurnošću se može reći da pripada ktitoru crkve Stefanu Lazareviću. Danas se mošti nalaze u pozlaćenom kivotu ispred oltara.
Manastir je nakon osnivanja postao kulturni centar despotovine. U njemu se nalazila "Resavska škola" poznata radionica za prepisivanje knjiga. Resavska škola čiji se ostaci mogu videti i danas, imala je svoj značaj i posle pada despotovine, kroz ceo XV i XVI vek, gde su pored prepisivanja knjige bile i prevođene.
Poseban utisak prilikom obilaska ostavlja tvrđava sa 11 kula od kojih je najveća „Despotova kula“ ili „Donžon“. U prizemlju kule nalazila se ostava za žito, a voda do kule je bila sprovedena sa obližnjeg planinskog izvora pa se pretpostavlja da je 100 ljudi u kuli moglo da preživi godinu dana.
Sve je veoma lepo održavano i baš mi je drago da sam posle određenog vremana ponovo posetio ovaj manstirski kompleks.
Ulaz u manastirski kompleksSuvernirnica i prodavnica proizvoda koji se proizvode u manastiruManastirska crkva posvećena Svetoj TrojiciOstaci Resavske škole, u prizemlju se nalazila trpezarija za 300 ljudi, a na spratu je 100 monaha prepisivalo i prevodile knjige kako bi se one poslale u sve srpske crkveManastirski konakOstaci zidina koje opasaju manastir