Paklena vrućina u gradu i odmor koji trajao još samo koji dan naterali su me da ponovo krenem u istraživanje Srbije. Nešto mi je palo napamet da godinama nisam posetio manastire u okolini rodnog grada, a da ih obavezno navodim kao mogućnost da se dopuni odlazak na akva park. Ovog puta plan je bio da posetim manastir Manasiju, pa sam se bacio na istraživanje karte ima li još nešto zanimljivo u okolini.
Manastir Manasija ili ranije poznat kao
Resava zbog toga što se nalazi na obalama reke Resave najznačajnija je građevina Moravske škole. Ktitor manastira je despot Stefan Lazarević, poznat i kao Stefan Visoki, koji je sagradio ovaj manastir između 1407. godine i 1418. godine kao svoj mauzolej. Nalazi se na oko 30 kilometara od autoputa Beograd-Niš, blizu Despotovca.
Manastirski kompleks sastoji se iz crkve Svete Trojice, velike trpezarije ili takozvane „škole“ (koja se, teško oštećena, nalazi južno od crkve) i tvrđave sa 11 kula od kojih je najveća „Despotova kula“ (severno od crkve). U kompleksu se nalaze i konak za monahinje i suvernirnica. Manastirsko imanje prostire se oko manastira. Ispred ulaza u manastir postoji parking za 15-ak automobila, česma i toaleti. U manastirski kompleks se ulazi pristojno odeven (ne može u papučama, otkrivenih ramena, izrazito kratke mini suknje, ali sam ja ušao na primer u bermudama). Fotografisanje nije dozvoljeno u crkvi.
Više informacija o manastiru ostavio sam na našoj temi o manastirima i crkvama.
Krupajsko vrelo se nalazi u istočnoj Srbiji, na obroncima Beljanice na nadmorskoj visini od 220 m. Smešteno je u ataru sela Milanovca, udaljenom od Žagubice oko 35 km. Pristupačno je asfaltnim putem koji povezuje Krepoljin i Despotovac. Put je solidan regionalni put, osim poslednjih par km koji je u rupama koje su obeležene za krpljenje, ali jop uvek nisu popunjene.
Ovo vrelo spada u grupu kraških vrela, a temperatura vode kreće se od 9-11° C. Zbog izgradnje brane na otoku vrela visoke oko 3 metara vrelo danas ima izgled izduženog jezerca dužine 40 i širine 17 metara čija se voda atraktivnim vodopadom preliva preko brane. Speleoronilačkim proučavanjima u 1998. godini otkriveno je postojanje preko 70 m dubokog kraka pećinskog sifona kojim vode vrela dospevaju iz krečnjačkog masiva Beljanice. U blizini vrela je jak termalni izvor sa temperaturom vode od 26,50C.
U okolini vrela izgrađen je restoran sa 6 smeštajnih jedinica. Cena polupansiona je 1800 dinara. Uz restoran se nalazi i ograđeni bazen sa toplom vodom iz termalnog izvora, ulaznica 100 dinara. Za vikend je bilo 10-ak kupača, uglavnom lokalaca, ali je bilo i automobila sa beogradskim registracijama. Kako sam pratio sa terase dokazivanje hrabrosti je bilo da prvo skočite u jezero sa hladnom vodom, a zatim u bazen sa toplom.
Preporučujem pastrmku uzgojenu u ribnjaku pored vrela, a ako želite možete sami da je upecate. Ponuda je veoma svedena, osim ribe ima još jela sa roštilja, homoljsko jagnje sa ražnja nije bilo gotovo do 15h, sir sami prave. A možete i kupiti ovčiji sir za 700 dinara po kg. Cene su pristupačne porcija pastrmke (2 kom) sa pomfritom, salata, piće, kafa uz zajedničku pogači i kiselu vodu su 820 dinara po osobi. Na ostavljenu napojnicu od 200 dinara, konobarica je došla da mi kaže da sam dao više para nego što je potrebno. Vidi se da je još sve u povoju, trebalo bi poraditi na higijeni i kvalitetu usluge, ali ima potencijala. Oko vrela nema gde da prošetate, ako se ne odlučite za ručak 30 -45 min je maksimum potreban za posetu i slikanje.
Izvor Mlave nalazi se u prirodnom amfiteatru. Izvor ima oblik jezerca prečnika tridesetak metara, tamnozelene boje vode koja pri većim izdašnostima može dostići i 15 kubnih metara u sekundi, kada se beličasto ili crvenkasto zamuti. Voda iz jezera dolazi uzlazno iz velike dubine. Do sada su ronioci uspeli da se spuste u podvodni levak vrela preko 70 m u dubinu, a da nisu dospeli do dna sifonskog kanala. Nekada glavni izvor vode Žagubice i mesto okupljanja naroda za svetkovine i obrede, vrelo Mlave danas je atraktivni turistički kutak, sa uređenim obalama i pošumljenim padinama.
Uz vrelo se nalazi hotel sa restoranom. Restoran deluje uređenije, ali ni ovde nisam bio nešto posebno zadovoljan uslugom. Hotel ipak deluje da nije renoviran popriličan broj godina, nameštaj deluje staro, ali je čisto. Oko hotela ima uređenijih staza za šetnju, a deluje da tu dolaze deca na rekreativnu nastavu. Suvernirnica nije radila u subotu.
Manastir Gornjak ovom prilikom nisam posetio iako je na slikama delovao zanimljivo. Odlučio sam da krenem ka Petrovcu na Mlavi i vidim kako izgleda banja Ždrelo i da li vredi posetiti je. Ali ostavio sam ga na karti kao ideju kako izlet može da izgleda.