Tambov je grad u Rusiji koji predstavlja administrativno srediste Tambovske oblasti. Nalazi se u evropskom delu Rusije, na reci Cna, u plodnoj ravnici Oke i Dona. Prema poslednjim podacima koje nadjoh, ima nesto vise od 280 000 stanovnika. Grad je nastao 1636. godine, ukazom cara Mihaila Fjodorovica, i nije se po svom izgledu razlikovao od drugih utvrdjenih gradova. U prvo vreme sluzio je kao odbrana od Krimskih Tatara, a kasnije je izgubio na vojnom znacaju i postao trgovacki i administrativni centar te oblasti. Sama tvrdjava je podignuta na okuci reke Cne, a reka Studenec delila je grad na dva dela. Sa severa i istoka utvrdjenje su cuvale reke, a sa zapada i juga vestacki rovovi ispunjeni vodom reke Studenec. Tvrdjava (Kremlj) je bila opasana drvenim zidom, visokim 6 m, na kojima je bilo 12 kula. Jugozapadno se nalazio zatvor, takodje opasan zidom, a iza reke je nicalo naselje. Unutar zidina utvrdjenja podignuta je crkva, vojvodska kuca, nekoliko upravnih zgrada i pokretni podrum. Kozaci koji su tu sluzili ziveli su u zatvoru. Oko 1650. godine podignuti su novi odbrambeni objekti, a pokretni podrum je postao veliko skladiste psenice i drugih zitarica, za slucaj opsade grada. Kako je u guberniji postojala velika povrsina neobradjenog zemljista, ubrzo se razvilo stocarstvo, pa proizvodnja ovcije vune, sto je dovelo do razvoja tekstilne industrije i dizanja tekstilnih fabrika u Tambovu. U to vreme na ovom prostoru su postojala naselja Kozacka, Puskarska, Storozevaja, Polkovaja, Panskaja i Pokrovsak. Ubrzo su se ovde otvorile trgovacke radnje, a zanatlije su se naselile u delu grada, koji se zove Posad. Grad je postao gubernija 1779. godine. Prostorni i arhitektonski izgled je poceo da menja posle 1781. godine, a plan se olicavao u geometrijskoj pravilnosti. Generalni plan Tambova odobrila je Katarina Velika 9. decembra 1781. godine. Grad je ociscen od starih, nasumicno gradjenih objekata. Stvorena je uredjena mrezasta struktura, sa geometrijski pravilnim linijama kuca i ravnim ulicama. Krajem 18. veka poceo je brze da se razvija kao grad, kada je za guvernera postavljem pesnik i drzavnik Gavrila Derzavin. Od svog stana je napravio javnu skolu i mesto za javne nastupe i koncerte. Uz pomoc prosvetitelja Nikolaja Novikova otvorio je stampariju, u kojoj su se stampale prve lokalne novine, svetovne knjige i prevodi stranih romana. Tada je otvoreno i prvo pozoriste, javna cetvorogodisnja skola, napravljen je plan za razvoj plovidbe duz reke Cna, a recni otvor je omogucio da rekom stignu drvo i kamen za gradjevinsku industriju. Nazalost, mnoge njegove dobre ideje nisu zazivele ni do danas. Oko 1822. poceo je poplocavanje ulica bas tim kamenom , koji je dovezen u vreme Derzavina. Kao prvi graditelj grada pominje se Roman Boborikin, koji je zavrsio izgradnju tvrdjave.
|