Sergijev PosadOvo je sediste Lavre Svetog Sergeja Radonjeskog i moskovske Duhovne akademije. Udaljen je nesto vise od 70 km, na severoistok, od Moskve. Pripada Moskovskom distriktu.
Kada je, posle pobede Oktobarske revolucije, nova vlast unistavala skoro sve sto ima veze sa crkvom i religijom, kada je 1919. tragala za mostima Svetog Sergeja Radonjeskog, ne bi li ih unistila, monasi su, na Lazarevu Subotu, uzeli glavu sveca iz kovcega i sakrili je. Potom su je stavili u hrastov kovceg i zakopali u dvoristu manastira. Premestana je tokom godina, da bi bila sacuvana. Ovaj svetac je za Ruse isto sto je Sveti Sava za Srbe. Dana 20. aprila 1946. Trojica-Sergejeva Lavra vracena je Ruskoj pravoslavnoj crkvi, a poslednja "cuvarka " glave sveca, predala ju je Patrijarhu ruskom Alekseju I.
Sergijev Posad zovu i Ruskim Vatikanom.
U vreme Sovjetskog Saveza zvao se Zagorsk. Osnovan je u 18. veku, oko najveceg ruskog manastira Svete Trojice. Ovaj hram je prvi belokameni hram u Rusiji. U njega su se sklonili i srpski monasi, posle Kosovske bitke. Jelisaveta Petrovna, ukazom iz 1742. godine dala je ovom hramu status Lavre, a rusku vojsku je pomogla velikom kolicinom novca. Hram Svete Trojice je saborni hram i najstarija gradjevina Lavre. Ispod ikonostasa lezi kovceg sa mostima sveca- Svetog Sergeja Radonjeskog. Kovceg je ukrasen filigranskim radom, srebrom i podignut na visinu stepenika. Oko kovcega se celoga dana mole monasi, na smenu, od 5.30-20.30 h...svakog dana...kroz kapiju hrama mogao je da prodje samo vladar i patrijarsi...na severnoj strani su Kalicje dveri, sa kulom visine 40 m. Tu su ulazili hodocasnici.
Hram je oslikao Andrej Rubljov, uz pomoc Danila Cornog. Freske nisu sacuvane, ali ikone jesu. Ima ih 40, a medju njima je i ikona Svete Trojice.
U centralnom delu Lavre nalazi se Uspenski hram, petokupolna gradjevina, napravljena po nalogu Ivana IV Groznog. Kupole su napravljene tako da deluju kao da streme nebu. Freskopisali su ga Jaroslavci troicki ikonopisci. U njoj je petoredni ikonostas, ikone iz 17. veka, bronzani i kovani lusteri.
Zimi u hramu nema grejanja, a cim otopli u njemu se vrse celonocna bdenja.
Po predanju, prepodobni Sergej ostavio je u amanet da se u Lavri nahrane svi koji su gladni. Postoji velika trpeza, pije se kvas (dnevno vise od 600 litara!) U Lavri zivi preko 300 monaha, koji tu rade, obrazuju se...dnevno se ispece preko 500 vekni hleba. Ne jedu meso, ne prze nista od hrane, povrce samo bare.
Lavra je opasana zidom, duzine skoro kilometar, na visinama od 7-15 m. Uz odbrambeni zid nalazi se dvospratnica u kojoj zive monasi (monaske celije).
Crkvenim ustavom uspostavljeno je pravilo koliko vina moze da se popije i u kojim prilikama (samo za vreme nekih praznika): 1-3 "krasovulje", a svaka ima 125 g vina.
U manastiru se pravi tzv. "kavrizka", pecivo koje se pravi po tajnoj recepturi.
Nekada se vatra u manastirskim sporetima potpaljivala vatrom iz kandila, koja stoje pored svecevih mostiju...danas, kada postoje elektricni sporeti, ta vatra sluzi samo za paljenje kuhinjskih kandila. Dok spremaju hranu, monasi ne smeju medjusobno da razgovaraju.
Crkva Svete Trojice
Crkva Svetih Duhova
Kolokoljnja
Duhovna akademija