Kampujem čitavog života svuda (planinar sam i aktivan ljubitelj hajkinga, trekinga, prirode uopšte) i shodno tome pokušaću da dam doprinos kroz neka svoja viđenja (post je kopiran, ali je moj):
Pod jedan, kampovanje ako je stil života ne sme da bude ograničeno samo na letovanja. Setite se koliko protraćenih vikenda proživite u toku godine, a i u našoj zemlji ima savršenih mesta za kampovanje. Ta mesta mogu biti uređeni kampovi, ali i divlje varijante kojima ja više težim. Uz dobro društvo kamp na dve noći je savršen vikend (kobaje na štapu, kotlići, piće i gitara...). U principu, kad se izuzmu obaveze tipa rođendan ili svadba, svaki vikend može biti podeljen sa prirodom koja vam je uvek na raspolaganju i rada da vas primi ukoliko se držite najvažnijeg pravila - svo svoje smeće sa sobom nosim!!!
Vikend kampovanje se može sprovesti na više načina:
- Kolima, kada nosite full opremu...
- U uređenom kampu...
- U totalnoj vukojebini (oprostite na izrazu, obožavam ovaj vid kampovanja, te ga ovako nazivam iz milošte)...
- Mix varijanta (prišljamčite se uz neko urbanije mesto - recimo u okolini Ovčar Banje, kupate se svako veče u fantastičnom zatvorenom bazenu za 300rsd, pentrate se na Kablar, a roštiljate kraj Zapadne Morave u svom kampu)
- U varijanti trekinga, cyclinga, bajkinga... (ovde je bitno odabrati što lakšu opremu, od šatora pa na dalje, jer sve to mora da se vuklja na leđima)
Iz ovog razloga preporučujem kampovanje kao deo zaista aktivnog (tokom cele godine) stila života. Pre svega zdravlje, odsustvo stresa, ali i dobar provod sa dobrim ljudima su osnovni razlozi zašto tako može konstantno da se živi sa malo ili gotovo ni malo novca. Nebrojeno puta sam više para potrošio vikendom kod kuće nego u prirodi.
Probajte slobodno Kablar koji sam pomenuo, Vlasinsko jezero koje je priča za sebe, Zavojsko jezero takođe. Stara Planina je totalni hit za divlje kampovanje - nalazite se u nepreglednoj divljini, a opet možete biti blizu EPS-ovog hotela pod Babinim Zubom, sjajnog i jeftinog planinarskog doma (ukoliko bi sa vama i neko ko ne želi pod šator - mislim da je noćenje oko 900rsd, a u hotelu 1400 sa doručkom), a blizu vam može biti i novi hotel ako neko poželi eventualno da krca pare na velnese i slično. Ma svako brdo, planina ili reka su sjajno mesto za kamp
Inače, često povedem i klince sa sobom, kao i moji prijatelji (bitno da ne piške u šator), a za njih su to nezaboravna iskustva. Po čitav dan se igraju na zdravom vazduhu, uče da pale vatru, beru jestive biljke, spremaju jela, prave lukove i strele, tako da kad se vrate u školu ili vrtić glavni su avanturisti i pričama nikad kraja.
Šator:
Elem, kod izbora šatora bitno je znati šta vam je potrebno. Meni recimo ni najmanje ne treba da stojim u istom, jer svo vreme provodim vani, a za eventualna presvlačenja i uzimanja potrepština istrpim da čučnem pri ulasku par puta po par sekundi dnevno. Često idem i u pešačke ture tako da mi je težina šatora baš bitna. Ko ne planira da ga povremeno nosi na leđima proći će jeftinije jer su laki a kvalitetni šatori prilično skupi. Inače, činjenica je da šator deklarisan za troje je korektan tek za dvoje (i tako dalje).
Kad kupujete šator proverite na koliko je deklarisan kao vodonepropustan. To se obeležava Hidrostatičkim stubom (1500mm, 2000mm, 3000mm, 5000mm i dalje). 3000mm je obično više nego dovoljno da trpi korektnu kišu celu noć i da ne propusti vodu unutra pod uslovom da je šator pravilno postavljen. Za kampovanja na moru bi i 2000 trebalo da bude sasvim dovoljno. Naravno, bitno je da pod šatora ima veću nepropusnost materijala, jer se može desiti da stoji u bari ukoliko niste pronašli dovoljno ocedito tlo. Onda kada znate da vas očekuju ozbiljnije padavine obavezno opkopajte šator, tj napravite drenažni kanal uz njegove ivice.
Po mojim nekim iskustvima kvalitetniji šatori, zastupljeni na našem tržištu, su Ferrino, pa čak i McKinley. Naravno, postoje i kvalitetnije marke, ali su one znatno i skuplje, a vama nisu potrebni ekspedicioni šatori koji moraju da izdrže sve i svašta.
Podloška za spavanje:
Kada vam je lakoća opreme bitna podloške od pene su najlakše i obezbeđuju korektnu termoizolaciju.
Samonaduvavajuće podloge (takva im je struktura da kad ih otvorite same uvuku vazduh do cca 80%, a ostalo naduvate sami) pružaju sjajnu termoizolaciju zavisno od debljine (od 2,5 do 7cm najčešće), ali su i nešto teže.
Dušeci na naduvavanje su idealna varijanta (ne kineski za 300rsd jer ćete da spavate na zemlji još prvo veče) kada se na kamp ide kolima i gotovo u potpunosti menjaju udobnost vašeg kreveta. Postoje i specijalni, super lagani, dušeci na naduvavanje (Thermarest, Mammut...), izrađeni od ekstremno čvrstih a lakih materijala, sa sopstvenim ugrađenim pumpama, ali su suludo skupi (od 100, pa i do 200€).
Vreće za spavanje:
Za more vam vreća često i nije potrebna - čaršaf vrši posao, ali je zahvalno imati je za ne daj bože.
Vreće se dele na perjane i sintetičke. U grubo, perjane su duplo lakše, ali ako se okvase slikali ste se jer momentalno gubite svu termo zaštitu i trebaće vam mnogo vremena da ih osušite. Sintetičke su teže, ali gube samo manji deo termo zaštite ako su mokre, a i brzo se suše.
Kod izbora vreće uvek gledajte deklarisane temperature za koje su preporučene. Uvek gledajte komforne temperature, nikako ekstremne jer na ekstremnim samo može da se jedva preživi neko vreme. Po mom iskustvu ženski komfor je idealan reper i za muškarce. Obeležja su uglavnom ovakva:
+25 (limit/ekstrem) +15 (ženski komfor) +9 (muški komfor) -4 (limit/ekstrem).
Ovo muški/ženski se obeležava onim simbolima (plus na dole, strelica na gore)
Gornji limit nije bitan jer u svako doba možete da se raskopčate, ili da čak vreću otvorite skroz i koristite kao jorgan.
Postoji i posteljina za vreće (koju i sami možete skrojiti od običnog čaršafa, koja služi da bi se vreća ređe prala.
O ostaloj opremi (primusi, stolice, ležaljke, posuđe, multifunkcionalnim alatima ...) neću sada jer nema tu nekih većih specifičnosti (pre izbora prema ceni, kvalitetu i ličnom ukusu), samo ću pomenuti da na rasveti ne treba štedeti novac. Primera radi čeona lampa (sjajna stvar) Black Diamond Icon, koju posedujem može da baca svetlo gotovo više nego dugi farovi na automobilu, a da pri tom za 5 dana konstantne upotrebe (čitanje u šatoru, spremanje jela, osvetljavanje puta, sedenje uz vatricu...) ne potroši ni jedan set AA baterija. Ipak, 60€ smaglerskim kanalima iz USA (kod nas je još i dosta skuplja) se ne baca ukoliko vam priroda baš nije redovan stil života.
Nadam se da sam nešto pomogao, a dok ne okačim izveštaje sa nekih od svojih doživljaja:
http://ndasic.blogspot.comTema je naravno otvorena za nove hintove, savete, trikove...