Putovanja u srcu

Mesto gde razmenjuju informacije oni kojima su putovanja u srcu
Danas je Petak, 29 Mart 2024, 00:43

Sva vremena su u UTC + 1 sat




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 54 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1, 2, 3, 4  Sledeća
Autor Poruka
 Tema posta: Re: Budimpešta
PostPoslato: Sreda, 01 April 2015, 17:56 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 21:00
Postovi: 2872
Vau, odlicne slike, prvi put ulazim na ovu temu, promakla mi je nekako. I tvoje u urbine. Sjajni kadrovi, bravo :clap:

_________________
https://www.youtube.com/watch?v=jct2YlbaXBg&feature=youtu.be


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta: Re: Budimpešta
PostPoslato: Sreda, 01 April 2015, 19:47 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 17:29
Postovi: 2521
Lokacija: Vinchester city
Pol: Bata
Zna li neko pricu vezanu za one silne cipele na slici?


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta: Re: Budimpešta
PostPoslato: Sreda, 01 April 2015, 20:03 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 05:46
Postovi: 3783
Lokacija: Beograd / Jagodina
Pol: Bata
To je spomenik žrtvama holokausta u II svetskom ratu.
Jevreji su odvođeni do ivice Dunava, bilo im je naređeno da se izuju i zatim su streljani.
Spomenik je novijeg datuma, možda 10-ak godina star.


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta: Re: Budimpešta
PostPoslato: Sreda, 01 April 2015, 20:06 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 17:42
Postovi: 2147
Lokacija: Beograd
Dejo (tako ću te zvati, pošto još nisam ukapirala koje je tvoje slove ispred DI :D ), u pitanju je streljanje Jevreja za vreme II svetskog rata na samoj ivici Dunava. Prethodno im je naređeno da se izuju.

:haha: VlaMar me preduhitrio.


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta: Re: Budimpešta
PostPoslato: Sreda, 01 April 2015, 20:28 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 17:29
Postovi: 2521
Lokacija: Vinchester city
Pol: Bata
Znaci te cipele su spomenik, izlivene od nekog metala?


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta: Re: Budimpešta
PostPoslato: Sreda, 01 April 2015, 21:55 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19554
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
Toliko puta sam bila tamo, slikala svasta, ali taj spomenik nisam videla...mislim- mi...

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta: Re: Budimpešta
PostPoslato: Sreda, 01 April 2015, 22:26 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 17:42
Postovi: 2147
Lokacija: Beograd
dejevla je napisao:
Znaci te cipele su spomenik, izlivene od nekog metala?

Mislim da je livena bronza u pitanju.


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta: Re: Budimpešta
PostPoslato: Subota, 04 April 2015, 22:27 
Nije prisutan
Rođen spakovan
Rođen spakovan
Korisnikov avatar

Pridružio se: Petak, 29 Avgust 2014, 11:39
Postovi: 17771
Pol: Seka
Bravo Vix!


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta: Re: Budimpešta
PostPoslato: Četvrtak, 09 April 2015, 09:15 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Utorak, 02 Septembar 2014, 12:38
Postovi: 2677
Lokacija: NS
Pol: Seka
Vicky drago mi je da si dodala svoje slicice, ODLICNE su!

_________________
Ako zelis da budes neko zaista poseban budi ono sto jesi...


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta: Re: Budimpešta
PostPoslato: Sreda, 23 Septembar 2015, 21:28 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 05:46
Postovi: 3783
Lokacija: Beograd / Jagodina
Pol: Bata
Budimpešta 2015

Iz nekog razloga uvek sam odlagao posetu Budimpešti i birao neke druge destinacije. Možda je jedan od razloga bio i taj da sam službeno boravio u tom gradu i u pauzama predavanja uspeo da vidim jedan njegov deo. Drugi razlog je verovatno i ponuda turističkih aranžmana koji uključuju jedno ili dva noćenja i nategnut program što mi se nije dopalo. Pre par dana vratio sam se iz posete Budmpešti u sopstvenoj organizaciji. Stan sam rezervisao preko sajta Airbnb, a od puta nisam odustao zbog zategnute situacije na prelazima.

Lepotu gradu daju široki bulevari, neverovatno puno parkova i zelenila u centru, stara zdanja očuvanih fasada sa obe strane reke i skladna mešavina arhitektonskih stilova. S pravom su mu dali nadimak Pariz Istočne Evrope. Ipak kada se udaljite malo od centra vidi se i drugačija slika kockastih zgrada, oronulih fasada ispisanih grafitima, prljavih ulica. Ono što me je neprijatno iznenadilo su cene ulaznica za muzeje i slične lokalitete, skuplje je nego u mnogim drugim gradovima.

Prilikom planiranja obilaska nekog grada koristim sajt / aplikaciju Tripomatic i mape koje ću ovde postavljati su deo plana napravljenog pre polaska.

Deo prikaza biće dupliranje već postavljenih. Bio sam u dilemi da li da ih ponavljam, nadam se da ne zamerate.

Slika

Dan 1

Zbog stanja na granicama (zatvoren Horgoš zbog migranata za one koji će ovo čitati kasnije), a i zbog toga što sam se u priči sa domaćinom vlasnikom stana zadržao duže nego što sam mislio imao sam manje vremena za sprovođenje plana. I obilazak sam započeo unazad (od broja 9 na karti) jer se ispostavilo da neposredno ispred stana staje bus koji vozi do tog mesta.

Ukupna dužina šetnje 2,5 km
Slika

Zamak Vajdahunyad (oznaka 9 na mapi) nalazi se u gradskom parku i sagrađen je za potrebe Milenijumske izložbe 1896. povodom obeležavanja hiljadugodišnjice naseljavanja Mađara u panonsku ravnicu. Zamak je projektovao arhitekta Ignac Alpar po uzoru na zamak istog imena u Transilvaniji u Rumuniji (zamak Sibinjanin Janka). Dvorac ima tri dela, svaki izgrađen u drugom stilu - gotski, romanski i barokni. Verovatno ste već pročitali da je originalno izgrađen od kartona i drveta, ali se stanovnicima Budimpešte toliko dopao da je prezidan ciglom. Danas se u jednom krilu nalazi muzej poljoprivrede.

Slika

Slika

Crkva sv. Jakova
Slika

Zgrada muzeja poljoprivrede
Slika

U kompleksu postoji jedna interesantnija statua Anonimusu, meni liči na Dvajta Vedera, ali je par turista zamislilo da je ona napravljena samo da bi se oni slikali pa nisam čekao
Slika

Dvorac je lepši sa druge strane, iz parka, okružen jezercetom
Slika

Jedan od najjačih utisaka sa putovanja, uživanje na ovim klupama
Slika

U okviru parka nalazi se još mnoštvo zanimljivih objekata: ZOO vrt, botanička bašta, poznato kupalište-spa, u zimskim mesecima najveće otvoreno klizalište, spomenici.

Trg Heroja (oznaka 6 na mapi) je jedna od poznatijih atrakcija i turistički simbol Budimpešte. Ovo je najveći trg u gradu. Projektovan je u sklopu hiljadugodišnjice od dolaska mađarskih plemena na ovo područje. U centru trga je spomenik Milenijum – Arhangel Gabrijel (oznaka 8) koji nosi u ruci krst i Svetu mađarsku krunu. Iza se nalaze statue konjanika i sedam mađarskih vođa kroz basen Karpata 896.godine. U kolonadama se nalaze i spomenici značajnim ličnostima mađarske istorije. U centru trga je Grob neznanog junaka. Kada je spomenik prvobitno izgrađen, Mađarska je bila deo Austro-Ugarske, tako da je poslednjih pet mesta na levoj strani rezervisano za pripadnike habzburške dinastije. Posle Drugog svetskog rata, spomenik je obnovljen i habzburški carevi su zamenjeni mađarskim borcima za slobodu.

Slika

Slika

Slika

Sa desne strane trga se nalazi Umetnička Dvorana (oznaka 5 ), a sa leve Muzej lepih umetnosti (oznaka 7), koji predstavlja drugu po redu najveću zbirku španske umetnosti.

Slika

Slika

Na samom Trgu Heroja nalazi se i ambasada Srbije, na jednom od ekskluzivnijih mesta u gradu. Za nju je vezana i jedna „legenda“. Ta zgrada menjala je, bar od 19. veka do danas, tri puta svoj izgled. Prvobitno je, u 19. veku, na mestu ambasade bio čuveni otmeni restoran Bellevie, u koji je dolazila sva viđenija mađarska gospoda. Početkom 20. veka rušene su stare zgrade, i 1904. ili 1905. na mestu restorana izgrađena je nova. Spadala je u izuzetno lepe zgrade zidane u stilu secesije. Slike iz tog vremena pokazuju potpuno drugačiju zgradu od današnje. Zidovi su bili ukrašeni keramičkim ornamentima mavarskog i indijskog stila, dok nijedan prozor nije bio isti. Slika te zgrade s početka 20. veka danas je razglednica koja se dobija od ambasade SCG u Mađarskoj. Podaci nisu usaglašeni, ali kada je jedan građevinski preduzetnik postao njen vlasnik, sačuvao je zgradu u izvornom stanju do 1926. ili 1928. Vlasnik je držao da je bila previše kitnjasta, pa je morala biti prezidana. Tako je dobila današnji izgled, a umesto pomalo kičastog, koji je zadržan u nekim detaljima, njom sada dominira otmen, hladan stil. Na ambasadi je dozidan jedan sprat, a na zgradi konzulata, koji je odmah do ambasade, dodata su još dva.
Legenda je vezana sa našeg čuvenog pesnika Jovana Dučića koji je bio ambasador u Pešti. Kada je trebalo da preda akreditivna pisma, obukao je uniformu po nacrtu koji je sam napravio, naručio je jedan jako svečani fijaker i upregao četiri bela konja. Ako je istinita legenda, veoma ugledna grofica iz Transilvanije bila je tridesetih godina vlasnik zgrade u kojoj je danas ambasada. Kada je, provozavši se fijakerom, zadivio sve prisutne i pošto se o tom događaju pričalo mesecima, Dučić se upoznao s groficom, koja je, kažu, takođe bila vrlo privlačna, i oni su se zaljubili jedno u drugo. Kada je Dučić pošao u Rim, grofica mu je poklonila svoju vilu u znak sećanja na njihovu veliku ljubav. Ono o čemu se takođe govori jeste da je ona kasnije, 2-3 puta svraćala u zgradu, da bi videla kako izgleda, i tada je prepričavala svoju ljubav s Dučićem.

Slika

Avenija Andraši (oznaka 4 na mapi), često se naziva i „Avenija kulture“, zbog brojnih kulturnih znamenitosti koje su se u njoj smjestile, među kojima je svakako najpoznatija Opera. Šetnja bulevarom Andraši je kao putovanje novijom gradskom istorijom. Ono što je mene iznenadilo je prelepo uređeno šetalište koje se nalazi po sredini bulevara. Ovde su uglavnom živeli bankari, aristokrate, plemićke porodice i zemljoposednici. Avenija je dobila ime po premijeru Gyula Andrássy koji je bio inicijator projekta. Avenija je smatrana remek delom gradskog planiranja, pa je čak i javni prevoz zabranjen kako bi se sačuvao njen karakter. Tako se došlo i do ideje da se izgradi podzemna železnica koja bi išla ispod nje. Tako je ,,Millenium” podzemna železnica, prva podzemna železnica u kontinentalnoj Evropi otvorena 1896.godine.

Slika

Neke od građevina koje se nalaze uz bulevar su i Muzej Kuća terora (oznaka 4 na mapi) posvećen nacističkom i komunističkom režimu u Mađarskoj. Posetioci mogu videti ćelije u kojima su zatvorenici držani i sprave kojima su mučeni kako bi se iz njih izmamila informacija ili priznanje za ono što jesu ili nisu učinili. Ipak, neke sobe imaju vrlo simbolično značenje koje možda neće razumeti neko ko nije mađarskog porekla. Informativni letci na više jezika su dostupni na ulazu u svaku sobu, a možete kupiti i audio vodič na blagajni.

Slika

Mađarska opera (oznaka 2 na mapi) predstavlja jednu od najreprezentaivnijih zgrada u Budimpešti. Izgrađena je između 1875.i 1884. Može da primi 1.289 gledalaca. Rađena je u neorenesansnom stilu. Sa desne strane ulaza je statua Franca Lista, a sa leve Ferenca Erkela, koji se smatra ocem mađarske opera. Oba dela je vajao Alajoš Strobl. Tavanica auditorijuma je ukrašena freskama. Smatra se da je najbolja na svetu što se tiče akustike – pored Milanske skale i Pariske opere.

Slika

U aveniji Andraši nalazi se i nekoliko trgova. Jedan od dva trga u ulici Andrasi je Kodály Körönd. Na njemu se nalaze četiri zgrade koje formiraju pun krug. Ispred zgrada se nalaze mali vrtovi sa statuama. Trg se prvo zvao samo Körönd, što znači “krug”, ali je 1938.promenjen u "Krug Adolfa Hitlera". Godine 1945.vraćeno mu je ime Körönd, a od 1971. se preimenovao u Kodály Körönd, po Konaliju Zoltanu, koji je živeo u jednoj od zgrada na trgu.

Drugi trg je Oktagon, na kome se nalazi veliki broj predstavništva firmi, ali i restorana, menjačnica, kafea i poslastičarnica. Oktagon je i važna tačka ukrštanja gradskog prevoza.

U blizini se nalazi se i trg Franca Lista i muzička Akademija (oznaka 3 na mapi).

Slika

Avenija se završava na Eržebet (Elizabetinom) parku (oznaka 1 na mapi), a atmosfera u tom parku me je oduševljavala svako veče. Park je prepun, uglavnom mladih ljudi, koji donesu piće i posedaju po klupama, travi, brčkaju se u fontani, pričaju i slušaju muziku. Iako se provlačite pored njih svi su nasmejani, nema nikakve nervoze.

Slika

Slika

Na nekoliko kioska u parku prodaju se pića, sokovi, točeno pivo, sladoled i sl. Ima nekoliko javnih toaleta. Postoji i točak poput onog u Beču sa panoramskim pogledom na grad.

U ovom kiosku se prodaje odličan sladoled, kugla košta 290HUF ili oko 1e
Slika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta: Re: Budimpešta
PostPoslato: Sreda, 23 Septembar 2015, 21:59 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 05:46
Postovi: 3783
Lokacija: Beograd / Jagodina
Pol: Bata
Dan 2 - I deo

Slika

Najveća crkva u Budimpešti je bazilika Sv. Ištvana (oznaka 1 na mapi). Može da primi 8.500 ljudi. Izgradnja crkve je trajala od 1851 do 1905. Bilo je potrebno više od 50 godina da se izgradi bazilika. Tokom izgradnje, 1868.godine, kupola se srušila i izgradnja je morala da počne gotovo od nule. Crkva ima duboke podrume koji joj pod zemljom daju skoro istu veličinu kao i nad njom. Za vreme Drugog svetskog rata zgrada je dosta oštećena, a rekonstrukcija je trajala 20 godina. U ovoj crkvi se nalazi najveće i najteže crkveno zvono u Mađarskoj, koje teži 9 tona. Kupole crkve, do kojih se dolazi modernim liftom, pružaju prelepu panoramu na čitavu Budimpeštu. Bazilika je dizajnirana u neo-renesansnom stilu i visoka je 96m, kao i zagrada parlamenta. Građevinski propisi u Budimpešti predviđaju da nijedna druga struktura ne sme biti viša od 96m. Ista visina parlamenta i bazilike ima i simboličko značenje – predstavlja razvnotežu između crkve i države.
Ulaz u crkvu je „besplatan“, ali na ulazu stoji kutija za dobrovoljan prilog 200HUF ili 1e i čiča koji revnosno prati ko nije prilog ubacio i opominje. Veoma ružno po meni. Penjanje na kupolu i obilazak riznice se dodatno plaća.

Slika

Slika

Slika

Slika

U unutrašnjosti se nalazi najveća relikvija bazilike - mumificirana ruka prvog hrišćanskog mađarskog kralja Ištvana (Stefana).

Slika

Slika

Jedna od kapela je i kapela Crne Madone. Ja nisam neki poznavalac religije i umetnosti, meni je freska bila veoma neobična i interesatna. Da li neko zna da li je ovo česta predstava Bogorodice?

Slika

U Bazilici se nalazi i veliki broj skulptura, vitraža, oslikanih tavanica i kupola. Za mene je poseban doživljaj bio i slušanje orguljaša koji se pripremao za večernji koncert. Jako impresivno.

Slika

Bazilika se nalazi na Ištvanovom trgu (na kom drugom bi mogla da bude) sa koga se vidi Dunav.

Slika

Neposredno na izlasku sa trga nalazi se statua Debelog policijca, koja simbolizuje mađarski način života i uživanja u porodičnim vrednostima i dobroj kuhinji. Smatra se da je sreća dodirnuti policajca po stomaku oa je taj deo statue uglačan i svetliji. Ja nisam mogao da odolim a da policajca ne izazovem na „dvoboj stomacima“.

Slika

Slika

Prateći ovaj put dolazi se do Ruzveltovog trga na kom se nalazi Grešam palata (oznaka 2), izgrađena 1906. u art nouveau stilu za potrebe osiguravajuće kompanije. Na njoj su radili mnogi poznati umetnici i arhitekte poput Mikloša Ligetija, Geza Marotija, Edea Telka i Mikše Rota. Godine 1998.ova prelepa zgrada je pretvorena u luksuzni hotel. Uslov je bio da zgrada sačuva svoj originalni izgled, što je i ispoštovano.

Slika

Još jedna zgrada na Ruzveltovom trgu je i Mađarska akademija nauka (oznaka 3).

Slika

Lančani most (oznaka 4) jedan je od najprepoznatljivijih budimpeštanskih simbola, a ujedno i prvi stalni most između Budima i Pešte. Naime, ta dva dela današnjeg grada vekovima su bila povezana samo pontonskim mostom.
Priča o nastanku ideje za gradnju Lančanog mosta pomalo je neobična. Začetnik ideje, a kasnije će se pokazati i onaj koji ju je sproveo u delo, grof Ištvan Šeheni, saznao je da mu je otac umro u Beču. S obzirom da se to dogodilo u januaru, zima je bila jaka i most je bio zatvoren. To je odužilo polazak na sahranu za čitavu nedelju i grof je obećao sagraditi stalni most, bez obzira na cenu.
Radovi su krenuli 22 godine kasnije, 1842., a potrajali su sedam godina. Most je na neki način podstakao ujedinjenje Budima i Pešte, do kojeg je konačno došlo 1873. godine. Ujedno je bio i simbol jačanja grada, njegovog rasta, kako u veličini, tako i moći. Budimpešta je ušla u svoje drugo zlatno doba - doba kulturnog, ekonomskog i intelektualnog procvata!
Most je posebno lep noću, kad se upale svjetla i obasjaju ga celom dužinom.
Glavni inženjer Adam Klark, iz Škotske, kada je završio most 1849.godine je bio toliko ponosan na njega da je izazvao ljude da nađu, ako mogu, neku zamerku na njegovo remek-delo. Po legendi, kada je otkriveno da lavovi na krajevima mosta nemaju jezike, on je bio toliko posramljen da je počinio samoubistvo. Ipak, lavovi imaju jezike, samo što nisu vidljivi sa ulice koja ide ispod mosta.
Svakako najinteresantnija anegdota koja važi za ovo velelepno zdanje je da će se most srušiti onog dana kada jedna Mađarica vjerna svom mužu pređe preko njega (možda je zato i popularan).

Slika

Slika

Imaju li lavovi jezik?
Slika

Kada pređete most naćićete se na Budimskoj strani i Adam Klerk trgu (oznaka 5). Na trgu se nalazi Nulti spomenik, odnosno tačka od koje se računaju sva rastojanja Budimpešte do drugih gradova. Tu je i početna stanica uspinjače koja će vas podići na Castle Hill (ne umem ovo pravilno da prevedem). Za uspinjaču se kupuje posebna karta koja košta 1200HUF za jedan smer, odnosno 1800HUF povratna.

Slika

Slika

Slika

Castle Hill je deo Budima koji je proglašen za svetsku kulturnu baštinu i ima mnogo toga da ponudi – gotičke lukove, barokne kućice i kaldrmisane uličice. Zlatno doba Castle Hill-a predstavlja 15.vek, odnosno period u kome su se venčali kralj Matija Korvin i Beatrisa od Napulja. Veliki broj umetnika i zanatlija iz Italije, prateći svoju kraljicu je došao na ovo područje i Buda postaje važan evropski grad. Svaka kuća ima neki detaljčić koji ukazuje na vek u kome je izgrađena i tako nam otkriva duh tog vremena. Iznenađujući je broj zgrada koje su i dalje privatni domovi. Kola su zabranjena, a samo ljudima koji žive i rade u ovom delu je dozvoljeno da voze. Ipak javni prevoz je dostupan.

Odmah po izlasku iz uspinjače nailazi se na rezidenciju mađrskog predsednika

Slika

Kraljevska palata (oznaka 6) je prva kraljevska rezidencija na Castle Hill-u, koja je izgrađena u 13. veku posle invazije Mongola. Tokom 14. veka je proširena i postala najveća gotička palata srednjeg veka. Prilikom oslobađanja Budima od Turaka, palata je bila potpuno uništena. U 18. veku je izgrađena mala barokna palata čija je struktura slična sadašnjoj. Tokom Austro-Ugarskog carstva u palati su se obavljale razne svečanosti i ceremonije. Proces nadogradnje i obnove je nastavljan tokom 19.veka i završen je 1904. god. Tokom Drugog svetskog rata, palata je pretrpela ogromna oštećenja. Morala je da se rekonstruiše, ovog puta u neo-baroknom stilu, koristeći veliki broj originalnih delova. Danas ovaj dvorac predstavlja mađarsku Nacionalnu galeriju, Istorijski muzej i Nacionalnu biblioteku.

Kraljevska palata je toliko velika da sam mogao da je slikam samo sa druge strane reke
Slika

Dvorišta palate ukrašena su brojnim statuama.

Gvozdeni Turul-mitska ptica koja u kljunu drži Arpada, kneza koji je predvodio seobu Huna na ove prostore, a u kandžama mač
Slika

Eugen Savojski
Slika

Krotitelj konja
Slika

Matijasova fontana sa prizorima iz lova. Znate da smo mi Jagodinci posebno posvećeni fontanama i vodopadima
Slika

Ribareve kule – Ribarski bastion (oznaka 7) su stare samo 100. godina, a jedne su od najvećih atrakcija u gradu. Sa njih se pruža fantastičan pogled na Peštu. U srednjem veku, ovde je postajala tržnica ribe i kule su izgrađene u sećanje na ribare koji su štitili ovaj deo grada. Sedam šatora poput kula simbolizuju 7 mađarskih plemena koja su 896.godine stigla u Karpatski Basen. Ulaz u kule je besplatan na donjem nivou, dok se za gornji nivo ulaz plaća.

Slika

Slika

Slika

Slika

Crkva Sv.Matije (oznaka 8) je stara preko 700.godina. U crkvi je obavljeno krunisanje nekoliko kraljeva, uključujući i poslednjeg habzburškog kralja, Čarlsa IV 1916. Krov je prekriven poznatim "Zsolnay" keramičkim pločicama koje čine zgradu zaista unikatnom i prekrasnom. Ovo je najstarija građevina u Budimu. Ona nije samo crkva, već i muzej. Unutra se nalazi veliki broj fresaka koje su radili poznati mađarski umetnici.

Slika

Na trgu ispred crkve se nalazi i Stub kuge, čest spomenik u evropskim gradovima.

Slika

Nedaleko odatle nalaze se jop neke značajne i lepe građevine kao što su Nacionalni arhiv, Kalvinistička crkva, Bečka kapija i preostali toranj crkve Marije Magdalene.

Slika

Slika

Slika

Slika

Ako imate vremena prošetajte šetalištem koje vodi spoljnim zidom Castle Hill-a. Tu se nalazi i Vojni muzej.

Slika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta: Re: Budimpešta
PostPoslato: Četvrtak, 24 Septembar 2015, 17:13 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19554
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
Da li imas jos materijala....ili smem da pohvalim jaaaakooo "tvoj rad"...? :oops: :bravo:

Ne znam koliko puta sam bila u Budimpesti,od toga "samo" dvaput "duze", tj. "sa prespavljivanjem"...i opet nisam videla sve...hvala na ovako iscrpnim objasnjenjima i divnim slikama! Slika Prosla sam je i peske, i autom i turistickim autobusom...meni se dopada grad, narocito Budim! :ljubac:

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta: Re: Budimpešta
PostPoslato: Četvrtak, 24 Septembar 2015, 18:47 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 05:46
Postovi: 3783
Lokacija: Beograd / Jagodina
Pol: Bata
Sledi nastavak. Tekst mi je spreman, volim na put da odem pripremljen, samo treba vremena da se slike odaberu, obrade i smanje, upload-uju i doda malo ličnog doživljaja. Ponavljam da je jedan dobar deo atrakcija već opisan.

Dan 2 - II deo

Slika

Zgrada parlamenta (oznaka 1) je veličanstveni primerak neo-gotičke arhitekture, koja je stara samo 100 god. Gradnja je započeta 1896.godine, a završena je 1902.godine. Ovo je treći najduži parlament na svetu – ima 691 sobu, 20km stepenica i 96m visinu kao Bazilika Sv.Ištvana. Nažalost, zagađeni vazduh konstantno napada porozne krečnjačke zidove što zahteva čestu restauraciju. Kada nema zasedanja moguće je obići zgradu parlamenta, ali ulaznica od 5200HUF (~17e) me je odbila od te ideje.

Slika

Slika

Parlament se nalazi na trgu Lajoša Košuta - vođi i najistaknutijem pojedincu Mađarske revolucije 1848.g
Slika

Slika

Dunavsko šetalište (oznaka 3) se prostire između Elizabet mosta i Lančanog mosta u Pešti duž obale Dunava. Ovo šetalište je bilo veoma popularno, naročito tokom 19 veka. Još tada, šetalište je bilo dom nekoliko poznatih hotela poput Ritza, Bristola i Carltona. Njihovi kafići sa pogledom na Dunav i budimski zamak su oduvek bili popularni… Šetajuci Dunavskom promenadom može se videti:
Cipele na Dunavu (oznaka 2) predstavljaju spomenik Jevrejima iz Budimpešte streljanim između 1944 i 1945.godine na obali Dunava. Morali su da se izuju, zato što je tada obuća bila vredna. Spomenik je kreirala Gyula Pauer i njen prijatelj Can Togay 2005.godine. Sadrži 60 pari gvozdenih cipela formiranih na obali Dunava. Svaki model tj.cipela je rađen po uzoru iz 1940.godine.

Spomenik je dovoljan potresan, a ovo osušeno cveće preostalo od neke skorašnje komemoracije samo je kod mene pojačalo takav utisak
Slika

Malu princezu koja je jedna od najnovijih atrakcija u Budimpešti. Mozete je uočiti kako sedi na ogradi ka tramvajskim šinama. Iako meni više liči na dečaka veoma je popularna kod turista. Nalazi se na samom kraju šetališta uz reku, neposredno do Elizabetinog mosta.

Slika

Slika

U blizini se nalazi i statua devojčice koja se igra sa psom. Meni su ove statue u centru grada bile veoma neobične pa sam potražio objašnjenje. Nakon rušenja komunizma sa gradskih ulica uklonjeni su svi spomenici i biste narodnim herojima i komunističkim vođama. Za razliku od drugih zemalja nisu uništene već su prenete na periferiju grada i formiran je Park sećanja. Kako im grad ne bi delovao "golo" mladim umetnicima je data šansa da naprave statue bez političke konotacije.

Slika

Elizabetin (Eržebet) most ili Beli most je verovatno najelegantniji most u Budimpešti nazvan u čast kraljice Elizabete, žene cara Franca Josifa. Originalni viseći most je izgrađen krajem 19 veka, ali je šteta u Drugom svetskom ratu bila nepopravljiva. Korišćenjem starih stubova, 1960.godine je izgrađen novi most.

Slika

Vaci ulica se nalazi u samom centru grada i predstavlja pešačku zonu. Prostire se od Vörösmarty trga do Vámház ulice. Severni deo je moderan i pun radnji dok je južni deo prepun restorana, doduše skupih, i suvenirnica. Na Vorosmatry trgu se nalazi bela linija na trotoaru koja označava mesto srednjovekovnog zida grada. Ovde se nekada nalazila gradska severna kapija tj. Vaci kapija.

Slika

Slika

Ako u Vaci ulicu uđete poput mene kod Elizabetinog mosta nailazite na još jednu atrakciju Budimpešte. Poslastičarnica Žerbo je osnovana daleke 1870.godine. Tvorac slatkiša koji su proslavili ovu poslastičarnicu je čuveni Emil Žerbo po kome i danas poslastičarnica nosi ime. Emil je rođen u Ženevi, u poznatoj porodici poslastičara. Tokom boravka u Parizu, Emil se sreo sa budimpeštanskim poslastičarem Henrikom Kuglerom, koji mu je rekao da je Budimpešta grad velikih mogućnosti i da bi trebalo tamo da okuša sreću. Tako je tridesetogodišnji Emil odlučio da ode u Budimpeštu. Obzirom da Henrik nije imao dece, smatrao je da bi njegov posao, obzirom da je imao uspešnu poslastičarnicu u Budimpeštu, uspešno vodio ambiciozni i vredni Emil. Gosti su uživali jedući minjone, doboš tortu, ledene i „žerbo” kocke, išlere, krempite,bejglije… „Žerbo” kocke, kao i ukrasne kutije za pakovanje slatkiša, bile su delo novog vlasnika – Emila Žerboa. Posle Emilove smrti, 1919.godine, posao preuzima njegova supruga.Po završetku Drugog svetskog rata, čuvena poslastičarnica je postala državno vlasništvo. Nemački biznismen Ervin Miler je 1995.godine kupio čitavu „Žerbo kuću” i dve godine kasnije,nakon detaljnog renoviranja,vratio joj nekadašnji sjaj.

Žerbo kolač – recept:

POTREBNO JE:
-250g putera,
-3 žumanceta,
-200g šećera,
-25g svežeg kvasca
-2dl mleka,
-600g brašna,
-300g samlevenih oraha,
-300g šećera,
-džem od kajsija,
-malo soli.

GLAZURA:
-100g čokolade za kuvanje,
-kockica putera
-malo mleka

Staviti kvasac da naraste u šolji mlakog mleka sa kašičicom šećera, malo soli i malo brašna. Dobro umutiti puter, žumanca i šećer, dodati kvasac i zamesiti testo dodajući brašno.
Podeliti testo na tri dela, razvući tri kore, pa filovati mešavinom od oraha i šećera koju bi trebalo posipati ravnomerno preko svake kore koja je prethodno namazana džemom od kajsija. Tako složen, pripremljen kolač ostaviti da naraste oko 30 minuta, pa peći na 200 stepeni, smanjiti ubrzo na 180 stepeni, oko 35–40 minuta. Ohlađen kolač preliti čokoladnom glazurom – istopiti čokoladu sa puterom i malo mleka. Kada se glazura stegne, iseći kolač na kocke.

Centralna tržnica (oznaka 5) je izgrađena krajem 19.veka i predstavlja najveću tržnicu u zatvorenom prostoru u Budimpešti. U prizemlju možete pronaći ogroman izbor povrća, kobasica, mesa, sireva, voća, povrća i ostalih stvari. Na drugom spratu se nalaze štandovi sa hranom i mnogo prodavaca koji prodaju ručne radove, odeću, vezove, šahovske table i ostale suvenire. Paprika i Tokay vino se takođe mogu naći ovde. U podrumu se nalazi riblja pijaca, mala azijska radnjica sa namirnicama i mala apoteka. Tokom petka i subote, odrzavaju se ,,Gastro” dani fokusirajuci se na mađarske produkte, ali su takođe zastupljene i kuhinje drugih zemalja. Zgrada ima i arhitektonski značaj. Metalna konstrukcija krova je i dalje original, a sam krov je prekriven dekorativnim ,,Zsolnay” pločicama. Postoje još četiri tržnice poput ove u Budimpešti koje su građene u istom stilu, a to su: Klauzál tér, Rákóczi tér, Hold utca i Hunyadi tér. Zanimljivo je da je otvaranje svih pet zgrada bilo istog dana 15. februara 1897.godine. Radno vreme je ponedeljkom od 6 ujutru do 5 popodne, utorak – petak od 6 ujutru do 6 popodne i subotom od 6 ujutru do 2 popodne. Nedeljom je zatvorena.

Slika

Vorosmarty trg je popularni trg u samom srcu Budimpešte, koji se nalazi na severnom kraju Vaci ulice. Ime je dobio po čuvenom mađarskom pesniku Mihály Vörösmarty-ju, cija se statua nalazi na sredini trga. Svake godine, ovde se nalazi Bozićni vašar.

Slika

Velika sinagoga (oznaka 7) je smeštena u Dohány ulici, poznata i kao Dohani sinagoga i najveća je sinagoga u Evropi,a druga po veličini u svetu. U nju može da se smesti oko 3.000 ljudi. Tokom Drugog svetskog rata,Velika sinagoga je služila nemcima kao radio-komunikacioni centar. Danas ona predstavlja centar jevrejske zajednice. Zgrade i dvorište Sinagoge uključuju jevrejski muzej, junake hrama, jevrejsko groblje i “Raoul Wallenberg” memorijalni park.

Slika

U blizini se nalazi i hotel Astorija, koji je često slikan. Razlog je neobičan luk i uklapanje sa okolnim stambenim zgradama.

Slika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta: Re: Budimpešta
PostPoslato: Četvrtak, 24 Septembar 2015, 21:16 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 05:46
Postovi: 3783
Lokacija: Beograd / Jagodina
Pol: Bata
Dan 4
Nisam pogrešio već sam dan 3 proveo van Budimpešte

Slika

Budimpešta je najveći banjski grad. Postoji 15 javnih termalnih kupališta u Budimu i Pešti i na Margitinom ostrvu, ne računajući brojne privatne i hotelske spa-centre. Turistima je verovatno najpoznatije kupalište hotela Gelert (oznaka 1), smeštenog uz Dunav na budimskoj obali, izgrađenog u stilu secesije i otvorenog 1918. Već 1927. tu je postojao bazen sa veštačkim talasima. Do danas je sve temeljno obnovljeno i služi na ponos gradu.

Slika

Gelert brdo je nazvano po vladiki Gelertu koji je poginuo u borbi za hrišćanstvo 1046.godine. Obronci Gelert brda su tokom 18 veka bili prekriveni vinogradima, stoga je ovaj deo Budima bio poznat kao centar vina. U ovom delu Budima se sada nalaze rezidencije, privatne kuće i brojne ambasade. Sa Gelert brda se pruža fantastičan vidik na ceo grad.
Unutar brda se nalazi ogromna mreža pećina. Prvi ulaz u pećine je napravljen 1920.godine tokom Drugog svetskog rata i tada su pećine su služile kao kapele i bolnica. Sada se u podnožju brda, unutar pećine nalazi crkvica (oznaka 2). Ulaz u crkvu je besplatan, fotografisanje je zabranjeno.

Slika

Na vrhu brda se nalazi Citadela (oznaka 5), tvrđava koja je izgrađena od strane habzburgovaca posle pobede za nezavisnost Mađarske 1849.godine. Tvrđava je imala burnu istoriju i važnu ulogu u odbrani grada, a jedno vreme je bila zapuštena sve do 1974. kada je otvorena za turističke posete. Danas je to veoma popularno izletište i zaista sam sreo veliki broj rekreativaca. Do vrha se može doći i pešice ili autobusm 27.

Slika

Sa Citadele se pruža i prelep pogled na grad
Slika

Budimpeštanski Kip slobode (oznaka 3) stoji na vrhu brda i može se videti iz svih delova grada. Ovaj kip je podignut za vreme komunizma kao sećanje na oslobođenje od nacističke vladavine. Predstavlja ženu koja drži granu palme.

Slika

Meni su zanimljiviji bili kipovi koji se nalaze pored glavnog
Slika

Slika

Brdo je nazvano po biskupu Gelertu, desnoj ruci kralja Ištvana i mentoru princu, koji je preobraćao paganske Mađare u Hrišćane. Po legendi ubijen je tako što je bačen u buretu niz brdo u reku. Spomenik je rad vajara Đule Jankovića i prikazuje sveca sa krstom u ruci, ispred koga kleči upravo pokršten Mađar.

Slika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
 Tema posta: Re: Budimpešta
PostPoslato: Petak, 25 Septembar 2015, 17:05 
Nije prisutan
Svetski putnik
Svetski putnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: Četvrtak, 21 Avgust 2014, 05:46
Postovi: 3783
Lokacija: Beograd / Jagodina
Pol: Bata
Dan 3

Sent Andreja (Szentendre) se nalazi na 20 kilometara od Budimpešte, na desnoj obali jednog od rukavaca Dunava. Poznata kao nekadašnji centar Srba u Ugarskoj, koji su bežeći od turske opasnosti dolazili na ovaj prostor. Sa Arsenijem Čarnojevićem doselilo se oko 8000 Srba. Danas Srba gotovo i nema, ali se u gradu nalaze brojne atrakcije koje su vezane za naš narod.

Grad ima jedan poseban šmek, pomalo podseća na mediteranske gradove sa kaldrmisanim i krivudavim ulicama, procvetalim lijanderima, velikim brojem kafea sa baštama. Grad je i umetnička kolonija pa postoji veliki broj prodavnica umetničkih dela, ručno rađenih suvenira, nakita, predmeta od kože, antikvarnica...

Slika

Slika

Slika

Slika

Na ulazu u centar grada nalazi se turistički info centar u kome se mogu dobiti besplatne mape sa atrakcijama grada, a prijatno iznenađenje je bilo da postoji i mapa na srpskom jeziku.
Danas u Sent Andreji postoji sedam srpskih crkava. Najlepše su Požarevačka i Saborna (Bogorodičina), podignuta između 1756. i 1764. godine. Ulaz u crkvu se naplaćuje 2e, žena na ulazu ne zna srpski jezik pa iz inata (srpskog) nisam ušao.

Slika

Slika

Slika

Na glavnom varoškom trgu, kao spomenik kulture, stoji Srpski esnafski krst podignut 1763. zaslugom Srpskog privilegovanog Sent Andrejskog trgovačkog društva, osnovanog 1698. godine. Krst je napravljen od rumenog mermera, bogate rokoko rezbarije i sa ukrasima od kovanog gvožđa i pod zaštitom je Uneska kao spomenik svetske kulturne baštine.

Slika

Turisti, ne samo iz Srbije, ne propuštaju da obiđu Trg Vuka Karadžića, gde je i danas kuća u kojoj je boravio, kao i kuću pisca Jakova Ignjatovića, Krst Cara Lazara, Muzej Srpske pravoslavne srkve i Srpsku kafanu. Ovaj gradić sedište je Budimske eparhije Srpske pravoslavne crkve.

Slika

Da li je srpska zastava namerno uvijena ili je samo tako vetar dunuo?
Slika

U centru grada nalazi se i Muzej marcipana, a u muzejskoj prodavnici može se kupiti marcipan pripremljen na 1001 način. U blizini je i Muzej Božića.

Slika

Na samom trgu nalazi se i Muzej minijatura. Muzej je relativno mali sa 20-ak eksponata ali je meni bio mnogo zanimljiv. U „ušima“ igle, na glavi čiode, zrnu maka, vlasi ljudske kose i sl. napravljena su mala umetnička dela koja se posmatraju kroz mikroskop.

Slika

Igla
Slika

Ovo se nalazi u ušima igle, može se videti samo pod mikroskopom
Slika

Sa glavnog trga se jednom uskom ulicom / prolaza možete popeti i do katoličke crkve na brdu sa pogledom na grad.

Slika

Slika

Obavezno prošetajte i šetalištem uz Dunav uz koje postoje i klupe, ali je drvored još uvek mlad pa nema hladovine. Inače postoje i organizovane ture brodićem iz Budimpešte do Sent Andreje.

Slika

Slika

Na samom trgu devojka je svirala na "instrumentu" koji je meni ličio na poklopac velike šerpe. Ali ta melodija je toliko prijatna da sam se smestio u obližnji kafić, popio kafu i pojeo štrudlu uživajući u njenom muziciranju.

Slika

Severno od glavnog grada Mađarske nalazi se mesto Godolo sa istoimenim dvorcem koji se smatra jednom od omiljenih palata legendarne kraljice Sisi. Danas je mesto Godolo sedište uglednog Univerziteta Svetog Ištvana. Dvorac Godolo podignut je sa namerom da postane dom čuvene porodice Grasalkovič, ali je ipak postao omiljena letnja rezidencija austrougarskog cara Franca Josifa I i njegove supruge kraljice Elizabete, omiljene u istoriji pod nadimkom Sisi. Tokom vladavine komunista dvorac je bio zapušten, korišćen kao štala za konje, starački dom ili ostava za oružje, ali je tokom poslednjih godina prošlog veka u potpunosti renoviran.
Dvorac je podigao grof Antun Grasalkovič 1733. godine, vrlo ugledan član mađarske aristokratije, poznat i kao najodaniji saradnik carice Marije Terezije. Palata je okružena ogromnim parkom. Nakon što je porodica Grasalkovič ostala bez muških naslednika, dvorac kupuje kraljevska porodica 1867. godine. Tokom narednog perioda palata postaje simbol snage Mađarske, a njenoj omiljenosti naročito doprinosi kraljica Elizabeta (Sisi) kojoj je Godolo bio omiljeni dom.
Postoji nekoliko vrsta ulaznica, ona osnovna za obilazak stalne postavke košta 2500HUF ili ~8,5e. Postavka nije velika, 20ak prostorija u kojima je izložena porcelan kraljevske porodice, numizmatička kolekcija, kolekcija oružja i vojnih predmeta, kao i nameštaj. Deo postavke je originalnog porekla iz dvorca, dok je deo prenet iz drugih objekata. Ono što me je začudilo je da je zabranjeno fotografisanje, zaista ne razumem s obzirom da nisu u pitanju vredna umetnička dela ili freske.

Slika

Slika

Slika

U rasadniku dvorca se može kupiti razno saksijsko cveće, a meni su pažnju privukle orhideje
Slika

Gradski park u mestu
Slika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 54 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1, 2, 3, 4  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 1 sat


Ko je prisutan

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 6 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete menjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  

Pokreće ga phpBB® Forum Software © phpBB Group
Putovanja u srcu © 2014-2019.