Putovanja u srcu

Mesto gde razmenjuju informacije oni kojima su putovanja u srcu
Danas je Četvrtak, 28 Mart 2024, 15:48

Sva vremena su u UTC + 1 sat




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 86 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6  Sledeća
Autor Poruka
PostPoslato: Utorak, 26 Novembar 2019, 22:01 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19554
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
Lepi parkovi i trgovi kriju i znamenitosti grada...jedna od njih je Cella Septichora- ranohriscanska grobnica, zapravo kompleks koji obuhvata grobnice iz rimskog doba, ostatke starog rimskog grada i ostatke rimskog utvrdjenja. Otkrivena je 1975. godine i od tada se radi na iskopavanjima. Ove grobnice poticu s kraja 4. veka i smatraju se najstarijim grobnicama pronadjenim u Madjarskoj. Dok u Viminacijumu nisu pronadjene jos starije, iz 1. veka, ove grobnice su smatrane najstarijim u regionu. Ovaj ranohriscanski mauzolej bio je mesto za sahranjivanje na 2 nivoa, sa zidovima ukrasenim slikama iz Starog zaveta. Ranohriscanska crkva i ranohriscanski mauzolej usko su vezani za pogrebne obicaje Starih Rimljana. Pocetkom 21. veka vrsena su opsezna istrazivanja i iskopavanja katakombi. Tom prilikom pronadjene su kapele i zgrade sa muralima i ukrasima velike kulturno-istorijske i umetnicke vrednosti. Cella Septichoru cini sedam podzemnih prostorija sa izvanredno sacuvanim slikama iz doba ranog hriscanstva. Stakleni krov sa mosticima ujedno je i deo samog trga i omogucava posetiocima posmatranje nekih delova bez ulaska u same katakombe. Istorijski centar Pecuja najbogatiji je u Srednjoj Evropi po ostacima kulture Starog Rima, zbog cega je Cella Septichora 2000. godine stavljena pod zastitu UNESCO-a, na Listu svetske kulturne bastine. To je i jedan od razloga sto je Pecuj 2010. godine proglasen za Evropsku prestonicu kulture. Grad Pecuj je dobio veliki novac za ova istrazivanja, tako da radovi na iskopavanju jos uvek traju.

Bio je ponedeljak, dan u nedelji kada su muzeji i sva ovakva mesta za obilazak zatvorena, tako da nismo mogli da udjemo u mauzolej i muzej.

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

A ovako je izgledao ulaz u grobnicu te 2014...

Slika

Slika

Nisam sve to videla iznutra, svojim ocima- uzivo...ali film koji sam odgledala me je zainteresovao, pa se nadam povratku u Pecuj i obilasku ovog i svih, zbog vise sile, preskocenih zanimljivih mesta! :op-op:

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Utorak, 26 Novembar 2019, 23:51 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19554
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
Centar Dom trga...

Ispred bazilike, na juznom delu trga, nalazi se spomenik biskupu Ignacu Sepesiju (1780.-1838.), rad vajara Djerdja Kise, iz 1893. godine. Na pijedestalu, sa desne strane, vajar je prikazao biskupa sa planovima za izgradnju Pravne akademije u rukama, a sa leve strane, prikazana je delegacija gradjana Pecuja, koji urucuju zahvalnicu biskupu, zbog izgradnje Pravne akademije.

Slika

Slika

Na balkonu zgrade Biskupije nalazi se bronzana skulptura najveceg madjarskog kompozitora Franca Lista, napravljena u cast stogodisnjice od njegove posete Pecuju (1846.). Biskup i kompozitor bili su u veoma dobrim odnosima, pa je List odlucio da iskomponuje Pecujsku misu u njegovu cast. Danas se zove Estergomska misa. Franc List je bio najveci pijanista svoga vremena. Veoma je postovao i voleo svog kolegu Vagnera, koji mu je postao i zet. List je pisao kompozicije za klavir i orgulje, pesme za pevanje, simfonijska dela i programsku muziku. Pred kraj zivota se zamonasio u Italiji.

Slika

Slika

Slika

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Sreda, 27 Novembar 2019, 09:43 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19554
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
Trg Dom, slikan sa svih strana...

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Zgrada Biskupije

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Sreda, 27 Novembar 2019, 12:36 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19554
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
Kao sto se na prethodnim slikama vidi, najimpozantnija gradjevina na ovom trgu je Katedrala Svetog Petra i Pavla, cija izgradnja je pocela 1064. godine, na mestu rimskih katakombi, a i danas se dogradjuje i menja. Tokom svoje duge istorije mnogo puta je rusena i unistavana, zbog cega se na njoj mogu videti elementi razlicitih arhitektonskih stilova. Njen danasnji izgled najvise podseca na renesansne gradjevine. Godine 1882. vracen joj je njen romanski izgled. U 19. veku je na vratima dodat ukras u vidu vinove loze, sto je zastitni znak Baranjske zupanije.

Tokom vremena, najvise joj je bio ostecen krov. On je u pocetku bio potpuno ravan. Kada su u 13. veku Mongoli prosli kroz Madjarsku, ostavili su pustos iza sebe. Porusili su i krov ove crkve. Kada su Turci dosli na ove prostore podigli su nov krov, ali malo drugacijeg oblika. Umesto ravnog krova napravili su kosinu, jer su smatrali su da je tako bolje zbog otapanja snega u zimskom periodu. Posle krova dozidani su i tornjevi, koji ranije nisu postojali. Oni su, kao i cela katedrala, vise puta restaurirani. U jednom od tornjeva cuva se crkveno zvono tesko 6 tona, koje je drugo po velicini u Madjarskoj, a trece po velicini u svetu. Kazu da ono tako jako bruji, da, kada bi zvonilo duze od desetak sekundi, popucali bi svi prozori u okolini, a moglo bi doci i do ostecenja sluha. Zato se u ostalim tornjevima nalaze manja zvona, koja ujednacavaju zvuk. Na katedrali se nalazi 12 kipova, koji predstavljaju 12 apostola, rad vajara Karolja Antela.

U vreme vladavine Turaka, katedrala je koriscena u razlicite namene, pa je jedno vreme deo crkve bio stala, Kripta je koriscena kao skladiste za zito, u holu je bila biblioteka, a kapela Corpus Christi sluzila je kao dzamija. Nadjoh podatak da je jedno vreme bila i skladiste municije. U ta stara vremena mali broj ljudi je bio pismen. Zidovi katedrale bili su oslikani scenama iz Biblije, pa su obicni ljudi "citali i ucili" sa tih slika, zbog cega su ih zvali "Biblija za siromasne". Kako Turci (tj. njihova vera- islam) nisu dozvoljavali prikaz ljudskih glava i lica na slikama, izgrebali su ih sa tih slika, a svim postojecim kipovima su "skinuli" glave.

Posle povlacenja Turaka, katedrala je bila prilicno urusena i unistena. Tokom 18. veka Madjari i Nemci su odlucili da je obnove prema nacrtima autenticne katedrale. Od tada do danas u vise navrata je restaurirana. Poslednja restauracija uradjena je pocetkom 20. veka. Gospodin koji je radio na njenoj obnovi, bio je i finansijer iste. Nastradao je na tom gradilistu, kada mu je cigla sa skele pala na glavu. Kako je jako voleo Franca Lista, u njegovu cast podignut je spomenik ovom velikom kompozitoru. Videli smo ga na prethodnim slikama, nalazi se na balkonu muzeja koji je posvećen Katedrali Sv. Petra i Pavla.

Danas, unutrasnjost katedrale je veoma lepo uredjena, katedrala ima pozlaceni oltar i jedne od najlepsih orgulja u Centralnoj Evropi, u cijoj izradi je ucestvovala i cuvena porodica Angster. Obnovljene su 2005. godine, sa 4 manuala i 6101. sviralom. Godine 1991. papa Jovan Pavle II posetio je ovu katedralu, pomolio se u njoj i odlucio da je daruje titulom bazilike (Basilica minor). Veoma lepo uredjenu Kriptu i Riznicu obavezno treba posetiti.

Ulaz u crkvu je besplatan.

Nazalost, u vreme nase posete, katedrala je bila zatvorena.

Iza katedrale, i nekako u njenom nastavku, nalazi se Muzej kamenja, koji je ujedno predstavljao i nekadasnji ulaz u katedralu i oltar. Muzej sadrzi originalno kamenje od koga je bila gradjena katedrala. Smatra se takodje najvecom zbirkom kamenja iz rimskog doba.

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Sreda, 27 Novembar 2019, 13:52 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19554
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
To nas nije omelo da joj se divimo spolja i slikamo je iz 100 razlicitih uglova.

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Sreda, 27 Novembar 2019, 16:01 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19554
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
Pricu o ovom trgu zavrsicu Barbakan kulom (tvrdjavom) i parkom.


Basta Barbikan se nalazi na mestu nekadasnjeg jarka, juzno od episkopskog sedista.
Ovo su ostaci nekadasnjeg utvrdjenja, zidina kojima je grad bio opasan i iza kojih su Turci proterali stanovnistvo iz grada. Kada su zaposeli grad, poceli su da grade dzamije, hamame, medrese, podizali su minarete. I danas ima dosta ostataka njihove kulture, mada su sacuvane samo 2 dzamije: Gazi-Kasim pasina i druga, koju nismo videli- Jakovali Hasan-pasina, iz 16. veka, koja je manja, ali su u njoj bolje sacuvani islamski elementi. Sacuvan joj je minaret (visoka kula sa koje mujezin poziva na molitvu) i minbar (propovedaonica). Nisam nasla vise nikakve price o tome, osim podatka da je 1777. godine grad dobio status slobodnog kraljevskog grada.

Zato imam slike iz baste i slike utvrdjenja sa gornje strane, iza katedrale, koje sam napravila 2014. godine.

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Divne boje jeseni, na delu...

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Spomenik Janosu Panoniusu, najvecem madjarskom pesniku i humanisti, koji je bio i biskup u Pecuju, izmedju 1459. i 1472. godine. Spomenik je delo vajara Miklosa Borsosa. Autenticni portret nije sacuvan, pa se ne vide precizne crte lica...akcenat je stavljen na knjigu, koja simbolizuje pismenost i poeziju.

Slika

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Sreda, 27 Novembar 2019, 16:07 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19554
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
Slike utvrdjenja izvan zidina...slikane 2014....

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Sreda, 27 Novembar 2019, 16:13 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19554
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
I sa gornje strane...ove slike su pravljene iz auta, kada smo Zoki i ja ulazili u grad...tada bas nista nisam znala o Pecuju...da jesam, zastala bih i napravila bih bolje fotke! :D

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Sreda, 27 Novembar 2019, 17:42 
Nije prisutan
Rođen spakovan
Rođen spakovan
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 29 Jul 2015, 19:22
Postovi: 15617
Lokacija: Tu... i tamo
Pol: Seka
Zaista je srećna okolnost da imamo Pef :ljubac: koja je već prethodno posetila ovaj grad, pa imate mogućnost da vidite celu sliku...jer...
Od najavljene kule, zidina, tvrđave - tog ponedeljka smo videle:

Slika

Slika

Slika

Znam da je zimsko doba, em ponedeljak, ali šetnja ispade: evo, ovde sada ne možete videti žolnai fontanu, ali idemo dalje... do Barbakan kule - u koju se sad ne može ući... ne, ne može se prići bliže od ove kapije... to jest, može ako idete okolo pored zidina... a evo i Žolnai muzeja, koji sad ne radi jer je ponedeljak... :haha:
Ma nismo se ljutile, smejale smo se... ipak ovo beše ekskurzija ;)

Ubaciću ovde i Ferenca Lista (iako je on kod katedrale), malo više sam mu se unela u facu ;)

Slika

Moderna frizura, otmeno umetnički mršav... baš mi se svideo na toj terasici

_________________
Mislim PLAVO 8-) Slika Slika Slika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Četvrtak, 28 Novembar 2019, 12:11 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19554
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
Izlazimo iz Barbakan vrta i nastavljamo pravo od ulaza, pored spomenika, ka Ulici muzeja...tako je zovu, inace je to Kaptalan utca (ulica)...u njoj, pored Zolnaj muzeja, Vasareli muzeja, Muzeja rudarstva, Muzeja savremene umetnosti...mozete videti i Univerzitetsku biblioteku i istorijski vazne gradjevine...

Muzeji i galerije imaju bogate postavke i treba odvojiti dosta vremena, pojedinacno...ulaznice su oko 5 €, u proseku, plus 1 €, ako hocete da fotografisete unutra...bar je tako bilo 2014.

Mi, ovog puta, nismo mogle nista da obidjemo, ali Zoki i ja smo obisli Zolnaj muzej- muzej keramike, pa cu ga ovde predstaviti kasnije. Zaista mesto koje treba posetiti!

Kako nije bilo mogucnosti za obilaske muzeja i galerija, katedrale...ne znam sta je ovo, ali cenim da bi trebalo uci unutra, pa videti...

Slika

Slika

Slika

Slika

Do ove ulice, i njome, ide gradski autobus br. 44, a videh na karti da staje u Rakoci ulici, pre ili iza TC "Arkad". Rakoci je ulica u kojoj smo se "iskrcali" pri dolasku, ispod Kosut trga.

Slika

Slika

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Četvrtak, 28 Novembar 2019, 12:18 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19554
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
Pecujska letnja pozornica

Slika

Ovde se nalaze 2 muzeja- Vasareli (muzej optickih iluzija) i Muzej rudarstva

Slika

Slika

Slika

Zolnaj muzej- muzej cuvene pecujske keramike

Slika

Slika

A evo i autobusa!

Slika

Univerzitetska biblioteka

Slika

Slika

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Petak, 29 Novembar 2019, 01:04 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19554
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
Tako dodjosmo do price o porodici Zolnaj...ne znam da li se izgovara Zolnaj ili Zolnai (kako uglavnom nalazim na netu- prevod)...meni ono "y", na kraju reci, ipak zvuci kao "j"! :mrgreen:

Pre 130 godina, u Pecuju je nastala Zolnaj keramika. Njen tvorac, Miklos Zolnaj, postao je slavan zahvaljujuci njoj i ona mu je obezbedila prvo mesto na Svetskoj izlozbi u Parizu. Za ovu keramiku Vilmos Zolnaj, sin Miklosa Zolnaja, dobio je Nacionalni orden legije casti. Zolnaj keramikom ukrasene su mnoge fasade u Srednjoj Evropi, vise od 1000 njih. Medju njima i zgrada hotela "Moskva" u Beogradu, Marijina crkva u Novom Sadu, Gradska kuca i Rajhlova palata u Subotici. Takodje, danas se na Palicu, u parku, nalaze 2 vaze iz ove fabrike. U Pecuju su mnoge zgrade, takodje, ukrasene ovom dekorativnom keramikom, posebno one iz doba secesije. Velika zbirka unikatno radjenih predmeta od keramike, njih oko 12000, nalazi se u zbirkama na vise mesta u gradu i vrede milione evra, a u samom Zolnaj muzeju ima 705 eksponata.

Fabriku je osnovao Miklos Zolnaj, 1853. godine, za sina Ignaca. Medjutim, upravljanje fabrikom preuzeo je drugi sin- Vilmos. U pocetku, to je bila radionica sa nekoliko radnika. Proizvodili su samotne opeke i predmete od keramike. Kako je to bila roba koja je vec postojala na trzistu, posao je poceo da opada, fabrika se nasla pred bankrotom, pa je Miklos shvatio da mora nesto da ucini, da bi podigao proizvodnju. Pocinje da traga za novim tehnologijama u proizvodnji keramike. Godine 1868. je, uz pomoc najboljih hemicara, izveo niz eksperimenata mesajuci sastojke. Gradi peci sa izuzetno visokim temperaturama, traga za kvalitetnom glinom i koristi iskustva postojecih grncara. Tako je stvorio pirogranit crep i zidne obloge- pecat pecujskog graditeljskog nasledja. Godine 1890., Vilmos Zolnaj patentirao je pirogranitnu keramiku, koja postaje ukras na mnogim gradjevinama u Austrougarskoj. Taj materijal se pokazao kao vrlo izdrzljiv i postojan, otporan na sve vremenske uslove. Ova keramika se pece na veoma visokim temperaturama, od 1200-1260*. Dalje tragajuci, inspirisan indijskim, japanskim i kineskim porcelanom, vrsio je eksperimente sa razlicitim glazurama. Tako je i otkrio cudesni eosin ili eozin. To je materijal, koji na predmetima stvara cudesnu igru svetlosti i boja, ponajvise zuckastih i zelenkastih nijansi. Eozin potice od grcke reci eos, sto znaci "svetlost zore", pa tvorac tako naziva i dobijeni spektar boja. Zahvaljujuci njemu, boje se fluorescentno prelivaju na predmetima. Taj materijal cine oksidi gvozdja. Eozin se nanosi na keramiku posle pecenja i prvog nanosenja glazure. Kako se radi na veoma visokim temperaturama, nikad se ne zna sta ce izaci iz peci. Ovaj izum je predstavio upravo na pomenutoj Izlozbi u Parizu, za koji je dobio "Gran Pri". Posle toga, proizvodnja u njegovoj fabrici naglo pocinje da raste.

Zolnaj fabrika je donela dve novosti u proizvodnji keramike:
1. Istrazivali su koje sve boje mogu da dobiju posle pecenja, uz dodavanje oksida gvozdja
2. Dosli su do novog procesa sagorevanja koje su mogli da koriste u proizvodnji

Iako se zna da se radi o oksidima gvozdja, cela formula eosina nije poznata. Naravno, u pocetku su ove proizvode mogli da kupuju samo plemici, bogati trgovci i kolekcionari, jer su jedino oni mogli da ih plate. Danas su dostupni i obicnim gradjanima. Cene cemo videti drugi put.

Danas u fabrici radi 80 radnika. U procesu oslikavanja rade iskjlucivo zene. Za taj rad potrebna je sigurna i mirna ruka. Inace, pirogranit je naziv za sve vrste keramike. Rec piro znaci da se materijal pece na visokim temperaturama, a granit je struktura materijala, koja ga cini otpornim na spoljne temperature. Keramika se izradjuje rucno.

Rekoh da se u samom muzeju nalazi 705 predmeta iz kolekcije zlatnog doba Zolnaj keramike. Glavni dizajneri su potekli iz dinastije Zolnaj. Vilmos je bio istaknuti slikar, a imao je 2 cerke, Juliju i Terezu, koje su dizajnirale najlepse predmete iz ove zbirke. Jedna od njih je bila udata za poljskog arhitektu Tadeja Sikorskog. Jedna posebno odvojena i izlozena velika vaza, njegov je rad. Njihove radove sakupio je, tokom decenija, cuveni kolekcionar Djudji. Njegova kolekcija je 2009. godine vracena Pecuju u kome je nastala, ti komadi su proizvod 40-godisnjeg perioda fabrike (1870.-1910.), koji se moze podeliti u tri glavna perioda: Istorija, Milenijum i Art Nuvo. Predmeti stvoreni u periodu Istorije (1878.-1885.) predstavljaju specificne izvore arheoloskog i etnografskog sakupljackog dela. Zolnajeve cerke Tereza i Julija imale su zadatak da sakupe delove kolekcije. Posebnost kolekcije je u tome sto su obe imale i sopstvene naslikane, potpisane, datirane rane predmete. Glavni dizajner ovog perioda, koji je predstavljao "zapadnjacku orijentaciju", bio je Armin Klajn- slikar, vajar, dizajner forme i dekora. U njegovim delima mogu se prepoznati grcki mitoloskih likovi, licnosti rane renesanse, portreti starog nemackog stila i scene madjarskog "narodnog zivota". Za 1000-godisnjicu grada, koja je proslavljena 1896. godine, Vilmos Zolnaj je razvio novu tehniku za ostakljivanje, koju je u cast godisnjice nazvao "Tehnika milenijuma". Kasnije je postala poznata kao eozin, glamurozna glazura koja menja boju, na kojoj blistaju plemeniti metali i drago kamenje.

Ovu kolekciju je moguce videti u Kuci Sikorski. To je kuca u kojoj je zivela Vilmoseva cerka Julija sa muzem. Izgradjena je 1887. godine u Art Nuvo stilu. Dizajn enterijera vile nije promenjen, jer je to zgrada od istorijske vaznosti, zasticena zakonom. Do 1960. godine je bila pretvorena u decji vrtic. Danas je deo Zolnaj kulturne cetvrti. Zolnaj Infopult i prodavnica su mesto gde mozete da dobijete informacije, kupite karte, kupite Zolnaj proizvode i odaberete najlepse poklone, nakit i satove.

Prilikom posete fabrici mozete se upoznati sa istorijom porodice Zolnaj i istorijom fabrike– u zgradi od koje je sve krenulo. Jedna od najlepsih postavki je Pink Zsolnay, koja sadrzi 1200 predmeta iz perioda pre 1853. godine, koju karakterise pink glazura, nastala kao rezultat veoma uspesnog Vilmosevog eksperimentisanja. Ako obidjete fabriku radnim danima, mozete prisustvovati i samom procesu proizvodnje keramike. Djudji kolekciju cini 600 najreprezentativnijih primeraka zlatnog doba fabrike.

Kako je Vilmos Zolnaj preminuo 1900. godine, fabriku preuzima njegov sin Miklos, koji je 1914. postao najveci proizvodjac keramike u Austrougarskoj. Izmedju 1900. i 1921. godine on je lider u istoriji fabrike. Pozvao je Jozefa Ripl Roneja, Sandora Apatija Abta i ostale clanove garde mladog stila umetnosti u Pecuj. U prvoj deceniji 20. veka pet umetnika, tri vajara i dva slikara, radili su na razvoju proizvoda. Sandor Apati Abt imao je znacajnu ulogu u umetnosti perioda Art Nuvo, a ziveo je i stvarao u Pecuju 10 godina. Bio je vrlo produktivan stvaralac, modelirao je i skulpturalne elemente mauzoleja Zolnaj, zajedno sa reljefima sarkofaga . Zbirka je nasla svoje mesto u novom kulturnom okrugu Pecuja- Cetvrti Zolnaj.

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Petak, 29 Novembar 2019, 01:47 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19554
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
Posle dugackog istorijata fabrike i njenih tvoraca, evo kako izgleda sam muzej. Da ponovim da se nalazi u ulici Kaptalan br. 2. Evo i kada radi.

Slike koje slede samo su mali deo onoga sto muzejska postavka nudi. Ako preteram sa brojem slika- oprostite, htela sam da vidite sto vise! :ljubac:

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Petak, 29 Novembar 2019, 01:53 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19554
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
PostPoslato: Petak, 29 Novembar 2019, 01:59 
Nije prisutan
Pomoćko
Pomoćko
Korisnikov avatar

Pridružio se: Sreda, 20 Avgust 2014, 22:28
Postovi: 19554
Lokacija: Ministarstvo za odnose sa javnoscu RP
Pol: Seka
Malo da vidimo kako je pocela proizvodnja...

Slika

Slika

...i "porodicno stablo" Zolnajevih...

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

_________________
svuda podji, na tasos dodji!

SlikaSlika SlikaSlikaSlikaSlika


Vrh
 Profil  
Odgovori sa citatom  
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 86 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 1 sat


Ko je prisutan

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 2 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete menjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  

Pokreće ga phpBB® Forum Software © phpBB Group
Putovanja u srcu © 2014-2019.