Akropolj kao svetilište kakvim ga danas smatramo, stari Grci formiraju oko 8. veka p.n.e. kada se razvio kult boginje Atine, koja je vremenom poprimila različitu simboliku i vrednost. Akropolj dobija prve hramove tokom 6. veka p.n.e., kada bivaju izgrađeni prethodnik Partenona - Hekatompedo i „Stari hram“. Najvažnije građevine Akropolja koje, u svom doduše izmenjenom i vremešnom sjaju, i danas krase Akropolj u Atini, bivaju izgrađene tokom 5 veka p.n.e. nakon završetka Persijskih ratova i posebno tokom vladavine čuvenog Periklea u zlatnom dobu Atine.
Gde god da se nađete u centru Atine Akropolj će biti u vidnom polju.
Malo opštih informacija.
Ulaznica za Akropolj košta 20e, dok je 30e ulaznica koja osim Akropolja omogućava i ulaz na agore, Kerameikos i još neke lokalitete. Poskupljenje od 50% u odnosu na prošlu godinu
Iskreno dosta je to skupo za na primer jednu porodicu. Dodatno se može uzeti vodič i za grupno vođenje od 45 minuta na engleskom jeziku cena je 10e po osobi.
Da pokušam da malo prištedim budućim posetiocima.
A audio vodič na engleskom jeziku može se preuzeti sa linka
http://podcasts.ricksteves.com/walkingtours/AthensAcropolis.mp3Danas postoji samo jedan mogući pristup na Akropolj i to sa zapadne strane, gde postoje dva moguća ulaza od kojih je prvi ulaz Bolova kapija iz 3. veka n.e. za vreme rimske Grčke, dok je drugi ulaz na Akropolj zapravo kod hrama Atine Nike.
Nakon ulaska na sam Akropolj, sledeća stanica je ulaz
Propileja, monumentalne građevina koja je izgrađena još tokom klasičnog perioda. Danas vidljiva Propileja je projektovana od strane arhitekte Mnesikla, a nalazi se na mestu gde su se nalazile dve njene prethodnice, vek i po starija monumentalna kapija i nešto mlađa, koje su nažalost uništene u Grčko-Persijskim ratovima, da bi konačno bile obnovljene po ideji Mnesikla, ali ipak uz nešto rezervisaniji krajnji rezultat i izvedeni projekat.
Sledeća stanica je Hram Atine Nike izgrađen tokom Perikleovog perioda baš kao i najuočljiviji i najslikaniji hram
Partenon posvećen Atini Partenoni, zaštitnici Atine. Partenon je definitivno najoriginalnija građevina na Akropolju, a “uspeo je” tek nakon trećeg pokušaja, s obzirom na to da su Persijski ratovi ometali izgradnju prethodnih odnosno uništili su prethodne hramove. Partenon se gradio 9 godina a kompletiran je 438. godine p.n.e.
Takođe nedaleko od Partenona nalazi se i građevina posvećena Artemidi Brauroniji koja se naziva Brauronijon, kao i Kalkoteka. Rimljani takođe nisu ostali bez bez svog traga na ovom drevnom mestu, pa je tako prisutan i kružni hram Avgusta i Rima.
Jonski stil građenja je posebno izražen u hramu Erehteon koji je naravno posvećen boginji Atini ali i Posejdonu Erehteusu, a koji krase najpoznatiji grčki stubovi sa uklesanim Karijatidama. U starom veku, na području oko čuvenog letovališta današnje Turske - Bodruma, postojala je država Karija. Grci su je osvojili i načinili svojom kolonijom. Žene iz Karije bile su toliko lepe, da su ih grčki vojnici dovodili u Atinu i ženili se njima. Budući da su bile robinje, Karijatiđanke se nisu mogle suprotstaviti činom udaje, ali su se međusobno zavetovale da Grcima neće rađati decu. Za to je postojao jedan veoma valjan razlog: ukoliko rode muško dete, ono će biti vaspitavano kao još jedan Grk, koji će se kad odraste, možda boriti protiv sopstvene zemlje. Interesantno je da su Grci ovu odluku poštovali, a u spomen na njihovu požrtvovanost i lepotu nastale su „karijatide“
I danas traje spor između Britanskog muzeja i grčih vlasti koje pokušavaju da u zemlju vrate “ukradene” statue. Postoji legenda da se noću, kada duva vetar na Akropolju, mogu čuti dozivanja preostalih karijatida za sestrama u Londonu.
Na suprotnom kraju od Propileja nalazi se jarbol sa ogromnom grčkom zastavom, a sa tog platoa se pruža i lep panoramski pogled na Atinu.
Ovakva mesta je teško klasifikovati i ocenjivati. Možete reći da je samo gomila kamenja od kojih su neki naslagani u neku formu, a ostali samo razbacani po livadi, ali stajati na mestu koje postoji 3000 godina i na kojima je stvorena država, demokratija, filozofija, kultura i mnoge tekovine kojima se ponosimo u uređenim državama mislim da nema cenu.