2. časGeografija izvor: Google
ReljefOvo živopisno mesto predstavlja neraskidiv spoj sa nizom u vencu valjevskih planina: Medvednik, Jablanik, Povlen, Maljen i Suvobor.
Visovi koji okružuju Divčibare, pored toga što ih štite od vetrova, predstavljaju mesta sa kojih se pruža izvanredan vidik, ne samo na delove masiva Maljena, već i na neke udaljenije krajeve Srbije.
•
Crni vrh (1098 m), drugi je po visini vrh Maljena. Sa ova dva vrha se vide šumadijske planine sve do Kopaonika, kao i Medvednik, Jablanik, Povlen, Sokolske planine, Jelova gora, Zlatibor, Tara, Zvezda i Golija. Sa Crnog vrha je u vedrim jutarnjim satima moguće videti i masiv Durmitora;
•
Paljba (1051m)•
Golubac (1050m) je vrh kog se vide sela valjevskog kraja i pruža svu lepotu izletniku, jer česta smena poljoprivrednih kultura čini pejzaž živopisnim. Nekada su šume ovog visa bile pune divljih golubova, po čemu je vis i dobio ime;
•
Velika pleć (1036m) je vrh koji takođe pruža lep vidik, a posmatran sa drugih maljenskih vrhova liči na ogromnu plećku, po čemu je i dobio ime;
VodeOvo područje obiluje rečicama, izvorima i potocima koji pripadaju slivovima Kolubare i Zapadne Morave. Bukovska reka izvire pod visom Golupcem, teče živopisnom klisurom i kao pritoku prima Crnu reku. Manastirica izvire pod Kraljevim stolom i pravi vrlo lep vodopad Skakalo sa kaskadama, visok oko 20 m.
Na nekoliko mesta ispod istočne strane Golupca izvire rečica Crna Kamenica, koja protiče kroz Divčibare u užem smislu. Ona teče između maljenskih visova i u Tometinom polju se sastaje sa Belom Kamenicom, od kojih nastaje reka Kamenica, koja se uliva u Zapadnu Moravu.
Ovaj predeo obiluje i mnogim izvorima. Najpoznatiji je Žujan, koji se nalazi u prostranoj, močvarnoj livadi, Hajdučka česma na visu Čubrici i Markovi čanci.
Biljni svetČetinarske šume su od najvećeg značaja za Maljen. Javljaju se beli, crni bor, jela, smrča, kleka i planinski bor. Od listopadnog drveća na Maljenu su najzastupljenije breza i bukva, crni i beli jasen, hrast, cer i božikovina ili zelenika.
Divčibare su poznate po različitim šumskim i livadskim zajednicama. Tu su jeremičak, vresak, kaćun i lincur, a krajem aprila javlja se najlepši cvet planine – narcis.
Na Maljenu postoji najveća tresava u Srbiji, a tresavski eko sistemi su veoma retki na čitavom balkanskom poluostrvu. Tresave predstavljaju „letopis prirode“ iz kog se može saznati istorija žive prirode na našim prostorima. To je veoma bogat eko sistem u kome raste blizu sto biljnih vrsta.
Na Maljenu su u znatnoj meri zastupljeni i šumski plodovi koji se upotrebljavaju u ljudskoj ishrani: gljive, šumska jagoda, divlja malina i kupina. Od svih je najinteresantnija borovnica, koja raste u vidu žbunja, najviše u šumama bukve i jela. Takođe, ovde se može naći i mnogobrojno lekovito bilje: hajdučka trava, pelin, velebilje, matičnjak, majčina dušica itd.
Životinjski svetNajznačajniji predstavnik divljači na Maljenu je srna. Tu su i zečevi, veverice, divlje svinje, kune belice i kune zlatice. Pernata divljač je zastupljena sa više vrsta; rasprostranjena je jarebica kamenjarka, šareni detlić, seoski detlić, kreja i planinski slavuj.
3. ČasČuvari prirodePrirodni rezervati pod strogom zaštitom državeZabalac se nalazi u izvorišnom delu Bele Kamenice. Ovde je zaštićeno 11 ha čiste sastojine breze prošarane pojedinačnim stablima bukve, jele, belog i crnog bora.
Vražiji vir se nalazi u blizini Divčibara, na padinama uzvišenja Velika pleća. Obuhvata 29 ha na kojima se nalazi mešovita šumska sastojina belog bora, breze, bukve, jarebike, hrasta kitnjaka i drugih vrsta.
Čalački potok obuhvata površinu od 3 ha na kojoj raste mešovita šumska sastojina jele i bukve, sa mestimičnim stablima breze, smrče, belog i crnog bora i jarebike. Cilj je da se očuva ova jedinstvena biljna zajednica koja je svedena na mali broj primeraka i predstavlja prirodnu retkost za područje valjevske planine.
Crna reka obuhvata površinu od 60 ha. Nalazi se oko izvorišta Crne reke. U ovom rezervatu nalaze se posebne florističko-vegetacione vrednosti i veoma atraktivni elementi reljefa.