Kako je izgrađen gradMesto je Đurađ izabrao sa osloncem na Dunav i granicu Ugarske, četrdeset kilometara nizvodno od Beograda i deset kilometara uzvodno od ušća Velike Morave u Dunav, jedne od najvažnijih tačaka Balkanskog poluostrva.
Tu je ravnica, pa je sagrađen vodeni grad, opkoljen Dunavom i Jezavom, a sa treće strane prokopan je rov sa vodom. Građen je od 1428. do 1430. godine, kako se vidi iz velikog natpisa izvedenog opekama na jednoj kuli unutrašnjeg (malog) grada.
U originalu tekst glasi: „В Христа Бога благоверни деспот Гург господин Србљу и Поморју зетскому заповешћу његовом сазида се овај град в лето 6938 (1430)".
Nažalost, nemam bolju fotku. Možda će dodati kolege putnici…
Ovakvih natpisa na tvrđavama koji su opstali do današnjih dana ima jako malo, a u Srbiji je jedini primer Smederevo. Ima ih kažu još po teritorijama Vizantije, a sa te strane je možda i uzet model za zidove i kule, jer se zna da je radove vodio Kantakuzen, brat Đurđeve žene Irine.
Veliki grad je trebalo da bude pravi ozbiljni prestoni grad, a ne samo vojno utvrđenje sa posadom.
Zbog velike brzine kojom je smederevska tvrđava građena, mnogi su graditelji umrli od gladi i iznemoglosti. Za glavnog krivca, narod je proglasio despoticu Jerinu – ženu despota Đurđa kojoj je i do danas ostalo ime “prokleta”. Postoji čak i pesma o starini Novaku koji govori zašto se odmetnuo u hajduke:
„Jes mi bilo za nevolju ljutu:
Ako moreš znati i pamtiti,
Kad Jerina Smederevo gradi,
Pa naredi mene u argatluk,
Argatovah tri godine dana,
I ja vukoh drvlje i kamenje
Sve uz moja kola i volove,
I za pune do tri godinice
Ja ne stekoh pare ni dinara,
Ni zaslužih na noge opanke!
I to bih joj, brate, oprostio;
Kad sagradi Smedereva grada,
Onda stade pa i kule zida,
Pozlaćuje vrata i pendžere,
Pa nametnu namet na vilaet,
Sve na kuću po tri litre zlata,
To je, brate, po trista dukata!
Ko imade, i predade blago;
Ko predade, onaj i ostade;
Ja sam bio čovek siromašan,
Ne imadoh da predadem blago,
Uzeh budak, s čim sam argatov'o,
Pa s budakom odoh u hajduke“
Tokom izgradnje grada kamen je donošen iz Viminacijuma, sa Kosmaja i iz tvrđave Ram na Dunavu. Zapravo, donošen je i sa nekih drugih mesta, i iz nekih znatno starijih objekata, od kojih su neka bila hramovi, a neke i nekropole… Reče nam vodič da je tu bila doneta čak i nekakva 2m visoka skulptura žene u dugoj haljini, svakako iz nekog starog hrama, ali je narod pričao kako je to neka Jerinina 'veštičija' rabota… Koliko je ovakvo snabdevanje građevinskim materijalom bilo tek zbog uštede vremena korišćenjem najbližih mesta gde se kamen mogao naći, a koliko je - kao što ima tvrdnji - bilo ezoterijski motivisano, to sada ne možemo znati. Tek, eto, i do danas se neki od tih kamenova 'specijalne namene' mogu videti u zidinama…
Smederevska tvrđava je, dakle, trougaone osnove, i nalazi se na ušću reke Jezave u Dunav. Grad ima 25 visokih kula i sastoji se od Velikog i Malog grada. Mali grad je sagrađen prvi i u njemu je bila rezidencija Despota Đurđa i njegove porodice, kao i biblioteka i kovnica novca. Pored lava koji korača, heraldičkog simbola porodice Branković, na novcu se u više različitih varijanti javlja i ime grada Smedereva.
U središtu dvorišta Malog grada bio je bunar, a uz dunavski bedem sazidana je reprezentativna palata sa četiri velike bifore (dvodelna prozora) i salom na spratu.
Stambeni deo dvora bio je u posebnoj kamenoj zgradi. Zgradice koje se vide na našim fotkama su zapravo kulise izrađene za potrebu snimanja izvesne serije. Originalne zgrade nisu opstale, a zbog dodatih filmskih elemenata, vide se svega dva od ovih prozora
Zatim je podignut i Veliki grad sa bedemima, a sa kopnene strane prokopan je rov koji je spajao reke Dunav i Jezavu. U Velikom gradu Smederevske tvrđave su bili smešteni vojnici i lokalno stanovništvo.
Veliki grad je imao 19 kula, masivnih i visokih preko 20 metara, i pet kapija. Kopnena strana bedema bila je ojačana sa 11 kula, masivnih i visokih preko 20 metara. Unutar bedema bila je zadužbina despota Đurđa, crkva posvećena Blagovestima, kasnije porušena, i još jedna manja, verovatno dvorska crkva koja je kasnije pretvorena u džamiju.
Razmere ovog mesta možda će biti jasnije ako priložim jednu 'spoljnu' fotografiju koja sadrži nekakav reper za dimenzije, desilo se da je to autobus
Pad Smederevske tvrđave 1459. godine označio je i konačni pad srpske srednjevekovne države.